Šterc o demografskoj kataklizmi: Za spas treba 5 mlrd kuna

Gost Pressinga Petra Štefanića bio je demograf Stjepan Šterc koji je govorio o problemu sve lošije demografske slike u Hrvatskoj.

Što je veći problem javni dug ili demografija?

Apsolutno demografsko pražnjenje. Iznenađuje da se na takvu kataklizmu ne reagira. Stvari su gore nego mi mislimo. Dug, rast gospodarstva, INA… To su tehnička pitanja. Demografska slika je posljedica nezaposlenosti. To je vezano jedno s drugim. Ono što bih htio naglasiti – ekonomisti ove zemlje oko vlade i predsjednice moraju shvatiti da demografija mora biti u središtu razvitka.

Je li veći problem suočavanje s prošlošću ili demografija?

To se riješi na jednom ozbiljnijem znanstvenom skupu, a ovo što se Hrvatska prazni i kojim brojem, to je strateško pitanje opstanka broj jedan. To je apsolutno najveći problem. Revitalizaciju kroz domicilnu populaciju ćemo možda obnoviti, ali je pitanje hoćemo li vratiti mlade iseljenike.

Slikovito nam obajsnite, što se događa kad ljudi odlaze?

Lomi se radna snaga, obrazovni sustav, fertilni kontingent…

Iseljavaju li samo najobrazovaniji?

Svi sad iseljavaju. Struktura iseljenika se promijenila. Prije je iseljavalo ruralno i manje obrazovano stanovništvo. Ovo što se sad događa bit će veće od 450 tisuća i iseljavaju uglavnom stručnjaci i obrazovani i to gotovo ne možemo zasutaviti. Tu imaju 1000 eura plaću, a tamo 5 tisuća. Zato postoji vlada koja mora nači način da stimulira njihov ostanak.

Slušamo priče o iseljavanju iz Slavonije… Tamo iseljavaju svi, gotovo bez kriterija.

Slavonija se prazni na nevjerojatan način. Nema nikakve reakcije. Iseljava Slavonija, Zagora, otoci, počeli su i gradovi. Rijekla i Split imaju depopulaciju, a to je nevjerojatno za makroregionalne centre.

Je li veći problem slab natalitet ili iseljavanje?

U kombinaciji jedna s drugom. Prirodni pad nam se pojavio početkom 90-tih. Pojavio bi se i bez rata. Rat je to ubrzao samo. Danas je dosegao razinu od 16 tisuća ljudi. Godišnje 16 tisuća ljudi više umre nego se rodi. To je strašno.

S kim bi se Hrvatska mogla usporediti?

Mi smo možda u najtežem razdoblju. Slično je u Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Njemačkoj… Ali to su brojnije populacije. Mi imamo 4 milijuna ljudi… Sve zemlje s istoka Europe su u takvoj situaciji.

Nije li orjentacija bila da uđemo u EU?

Da, ali smo mi trebali biti spremni za to. Mi nismo bili spremni za to. Mi smo trebali biti dio toga. Pa moja obitelj je živjela u Srednjoj Europi pa mi je to poznato. Ali trebali smo predvidjeti programe i projekte za ruralna područja i poticati mladu populaciju u ta područja, a mi smo promatrali kako stanovništvo nestaje.

Anketa je pokazala da je primarni razlog nepovjerenje u hrvatsko društvo. Mladi nam ne vjeruju. Čim ne vjeruju donesu odluku o odlasku, a to je posljedica političkog sustava kojeg imamo.

Koliko je ljudi odselilo?

Službena statistika pokazala je kako je prošle godine 30 tisuća ljudi otišlo. Ali kako mi nemamo obvezu odjavljivanja iz RH, ali oni imaju obavezu prijavljivanja služe nam strane statistike. Ja ću vam sad reći prošle 2016. u Njemačku je otišlo 57 tisuća ljudi. Tako da se procjenjuje da iseljavanje iz RH prelazi 80 tisuća ljudi godišnje.

Zalažete se da iskoristimo potencijal iseljenitva?

Apsolutno. Ali oni se neće vratiti. Etablirali su se u novoj sredini. Irska je svoje iseljeništvo uključila u gospodarski i društveni život Irske.

Činjencia je da je dijaspora jako sudjelovala u oslobađanju Hrvatske, ali ni danas nismo približili dijasporu. Jučer smo imali događaj turbo svjetski da je jedan Hrvat osvojio Super Bowl. Gdje je Turistička zajednica? Prošle godine su Amerikanci pisali u medijima da se vodi bitka za Hrvatsku jer su dva trenera bili porijeklom Hrvati.

Kolike su procjene da bi Hrvatska mogla imati stanovnika 2020.?

Ispod 4 milijuna. Nešto se vraća, ali to je manje od 5 posto. Ja to gledam kroz primjer mojih roditelja. Oni su se borili, a neki su se vratili. No, oni koji su izdržali su ušli u sređen način života.

Ima li nešto što mi već sad osjećamo već u ovom trenutku vezano za iseljavanje?

Nama se smanjio broj upisa u prvi razred u odnosu na prije 25 godina za 30 tisuća djece. Sami ste rekli da je broj radnika gotovo isti broju umirovljenika. Taj sustav se ne može održati.

Svi to znaju. Zna predsjednica, premijer, Most, stranke znaju… Ne znam jel SDP zna valjda znaju.

Jesu li vam nudili da budete ministar demografije?

Ne, ne, ne. Nema za to hrabrosti. Ja bih sigurno postavio uvjete.

Vi ste čovjek blizak HDZ-u.

Ja sam bio u njihovom izbornom stožeru. Nemam formalnu funkciju. Vjerojtno sam i član, da.

Šta vam je Plenković nudio?

Nisu mogli tu problematiku izbjeć. Ona je bila na trećoj točki programa od 5 točaka. Ali su mogli izbjeći mene. On je meni nudio da budem savjetnik u vladi. Ja na sveučilištu predajem. Nismo se ništa dogovorili. Nakon nekih mojih izjava su se ohladili. Ali ja im neću dati mira.

Zašto to drže na trećem mjestu? Što je učinjeno?

Dobiveno je ministarstvo koje se nije trebalo zvati ministarstvo demografije. Trebalo se zvati ministarstvo za demografsku obnovu. Koliko ste jaki kako ministar toliko ćete moći reći da se dio sredstva uloži za revitalizaciju. Mi smo predlagali izrelski model. To je ured pri vladi koji je iznad ministarstva i korigira prijedloge resora koji tu problematiku dotiču. To je temeljna strategija države.

Dobili smo ministarstvo demografije…

Nemam tu ništa reći. Mi smo inzistirali da to bude u temeljnom gospodarskom okviru. Stavljanje to uz socijalu pokazuje da to ne doživljavate ozbiljno.

Što kažete na ministricu Murganić?

Stranački je čovjek, posložit će to kako vlada želi, ali neće prihvatiti izazov da to postavi na razinu istu kao gospodarske teme.

Rodiljne naknade?

Ništa to. To pokazuje da nešto žele, ali neće preokrenuti trendove.

Tisuću eura za dijete?

To je netko ispalio od savjetnika Karamarka. Nije se ništa pitao i sad se to fura. Ako želimo revitalizirati ne možemo 400 milijuna potrošiti nego 4 ili 5 milijardi…

Što biste to vi napravili?

Ne možete kažnjavati ženu koja ide na porodiljni. Ima plaću 6 tisuća kuna i ode na porodiljni, a vi joj smanjite plaću. treba dobivati punu plaću. To se tiče države. To mogu biti komunistčke mjere, ali kad je u pitanju opstanak to se ne mjeri u kunama. Prihvatio bih mjeru 1000 eura. Zaštitio bih apsolutno ženu . Ne može dobiti otkaz, mora joj se prilagoditi radno vrijeme.