Gost Novog dana bio je bivši ministar financija Slavko Linić.
Ministar financija Zdravko Marić otišao je u London gdje će probati prodati hrvatske obveznice. Prošle godine u lipnju to nije uspio jer je kamata bila prevelika. Hoće li sada biti povoljnija?
“Nema dvojbe da će kamata biti puno povoljnija jer će biti i više interesa financijskih investitora za uložiti u hrvatske fondove. Smanjio se vanjski dug, vidimo da se deficit drži pod kontrolom, a Vlada zasad nema unutarnjih trzavica. Sve su to poruke investitorima da budu zainteresirani. Nema dvojbe da će kamata biti viša od drugih EU zemalja jer još uvijek imamo ekonomske slabosti, nismo riješili ni reforme. Moje mišljenje je sve oko 5%. Bit će kvalitetno niža nego ranije, ali isto daleko nekonkurentnija od nekih zemalja koje imaju stabilne ekonomije.”
2012. ste se i Vi zaduživali u Londonu, tada je kamata bila 6,5 posto. Je li moguće da se kamata danas spusti na 3,5 posto?
“Daleko je veća eurokamata bila u godinama oko 2011. nego što je danas. A i taj hrvatski rizik koji je 2 do 3 posto plus je ono što se dodaje na prosječnu kamatu u Europi. Od 3 i pol do 5 posto je nešto što možemo danas očekivati.”
Hrvatska se dosada zaduživala na domaćem tržištu, Vlada je govorila da nema potrebe za vanjskim zaduživanjem, sada se ipak odlazi u London. Kako vidite stanje hrvatskih financija? Dolaze nam ogromne tranše dugova.
“Ja sam uvijek bio za to da se zadužujemo van Hrvatske jer doma nema dovoljno kapitala. Neprihvatljivo mi je da naši mirovinski fondovi idu u zaduživanje Hrvatske, a ne u razvojne investicije. Mi nismo riješili deficite u mirovinskom, zdravstvenom sustavu niti dugove koje imamo od ranije niti ranije dubioze. Imamo i neefikasno upravljanje hrvatskom imovinom. Sve dok to ne riješimo nećemo bitno riješiti financijsko upravljanje.”
Tvrdi se da je ponovno dug u zdravstvu prešao 7 milijardi kuna. Koliko je bio u Vaše vrijeme?
“2011. je bio 6,5 milijardi. Počeli smo proces koji se zvao sanacija zdravstva. Dug je 2014. pao na 2 milijarde.”
Je li Vas iznendila afera Dnevnice? Tko je odgovoran?
“Sigurno da me iznenadilo iz jednostavnog razloga što svaki odgovorniji rukovodioc, a to znači sam ministar, čelnik uprave, mora paziti na stavke u proračunu. Sve to treba biti pod kontrolom. S druge strane sustav da je desetak ljudi uključeno u isplatu dnevnica… Ovo je nešto što čovjek ne može pretpostaviti, zato služe revizije. Razočarava me da se državnoj reviziji i izvješćima ne pridaje velika važnost. Uvijek je to nešto što se može dogodi, ali zato je tu revizija i čelnici organa koji su itekako morali vidjeti što se događa i ukloniti nepravilnosti. Vidi se da se pristupalo površno i to sve ruši ugled političara.”
Na dnevnicama se varalao čak u tri vlade.
“To je zaista iznenađenje jer očekujete da kad dođe novi čovjek, uđe dublje u materiju, pogleda izvješća, ispita stanje… To se nije dogodilo, pokazuje samo da dolaze ljudei koji nisu sposobni.”
Kako vidite zajednički nastup premijera i glavnog državnog odvjetnika?
“Zajednički nastup nije za mene nešto što treba čuditi, Vlada i državno odvjetništvo neprestano komuniciraju. Ostaje samo pitanje zašto odvjetništvo nije prije reagiralo.”
Kad govorimo o Dinku Cvitanu, je li ipak i koliko pod utjecajem politike?
“Nema dvojbe. Možemo mi zaista u sebi razmišljati što god hoćemo, ali sve što se kroz Sabor bira je pod političkim utjecajem. Ali nakon izbora kad gledamo izvješća, rad, efikasnost… Ne možete evidentno politički kadrovirati, u obavljanju poslova bilo bi preočito.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekla je da bi DORH trebao pročešljati dvije stvari iz Vaše vlade – kupnju kuće u Bruxellesu i remont MiG-ova. Vidite li mogućnost sumnji?
“Čujte, to je razmišljanje predsjednice i ne vidim razlog zašto DORH i to ne bi istražio. Kad je u pitanju remont MiG-ova znamo da su oni bili prizemljeni nakon povratska s remonta. Uvijek je najbolje kad neovisno tijelo to analizira i dade mišljenje. Dobro je za one koji su obavili te poslove i za one koji sumnjaju, da se odmaknemo od problema s jasnim stavom. Ne želim govoriti o kriminalu ni ičemu. Neka DORH ocijeni, istraži i neka javnost umirimo.”
Jeste i Vi kao ministar financija imali tada sumnje?
“Ne. Ono što je bio posao Ministarstva financija je da pazimo na veličinu proračnua. Mučili smo se za zgradu u Bruxellesu osigurati stavku, a onda kada se osigura stavka, drugo Ministarstvo vanjskih poslova je obavilo taj posao.”
Posljednjih se dana puno govori o cijenama struje i plina. Može li se poslije liberalizacije tržišta plina održati sadašnja cijena za građana, a da HEP ne stvara gubitak?
“To je ipak ekonomska politika Vlade i energetski sektor. Najveći zločin HDZ-ove Vlade pod Ivom Sanaderom je kad se otvorilo tržište plina i dalo INA-i da diktira cijene i mnoge tvrtke su bile izložene velikim cijenama koje je MOL diktirao i nametnuo Hrvatskoj. Vlada ima obvezu itekako voditi brigu, ali onda mora također poduzeti niz mjera da namete koje ima na energente smanji. Smatram da ima prostora da i država smanji te namete. Smatram da kad je u pitanju plin, itekako se mora voditi ozbiljna politika i učiniti sve da se građanstvu i privredi ne nameću velike obveze jer onda postajemo siromašni i nekonkurenti.”
Vidite mogućnost da se prodajom HEP-a otkupi INA? U Vladi i dalje tvrde da je to najbolji model.
“Budimo iskreni, ima još niz rješenja. Moramo znati da je MOL uništio vrijednost INA-e. Nije tu samo pitanje HEP-a, imate masu hrvatskih tvrtki koje mogu ući unutra, imate enormne novce u mirovinskim fondovima, imate zainteresiranih tvrtki. Znam da je Adris uvijek bio zainteresirani da uđe u energetski sektor. Nije samo pitanje kupnje, to je najlakše. INA-u treba modernizirati, to je ono što daje razvoj i što će dići BDP. Zaista se mora ići u kupovinu, ali to ne može Vlada to moraju tvrtke, fondovi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.