Autori projekta novoga putničkog terminala zračne luke "Franjo Tuđman" arhitekti i akademici Velimir Neidhardt i Branko Kincl upoznali su u ponedjeljak navečer, uoči svečanog otvaranja terminala, brojne okupljene u palači Hrvatske akademije znanosti (HAZU) s potankostima njihova projekta.
Projekt će, uvjereni su, na pravi način svjedočiti o hrvatskoj kulturnoj i tehnološkoj razini razvijenosti.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić ponosan je zbog priređene svečanosti na kojoj ugledni autori i akademici Neidhardt i Kincl govore o projektu suvremene reprezentativna zračne luke “Franjo Tuđman” koji su ostvarili u suradnji s konstruktorom pokojnim prof. dr. Jurom Radićem, a uz koju je otvorio i prigodnu izložbu.
Izniman primjer doprinosa HAZU Hrvatskoj
Akademik Kusić ustvrdio je kako je zračna luka “Franjo Tuđman” izniman primjer doprinosa HAZU-a našoj domovini Hrvatskoj i njezinu kulturnom i civilizacijskom identitetu. Rekao je kako svečanost promovira i novu Akademijinu seriju manifestacija pod naslovom “HAZU za Hrvatsku” koja će selektivno predstaviti najeminentnije napore i kapitalna dostignuća HAZU koja obogaćuju povijest duhovnoga i materijalnog razvitka Hrvatske.
“Sve to bilo bi uzalud da prije 25 godina nije bilo hrvatskih branitelja koji su bili spremni žrtvovati i vlastiti život, a danas se to nastavlja radom. Hrvatska se danas gradi i čuva radom kojim ostvarujemo najviše dosege i u umjetnosti i u gospodarstvu, što na najbolji način simbolizira ova zračna luka”, rekao je Kusić. Istaknuo je kako posebno značenje ima i ime novoga terminala jer Franjo Tuđman simbolizira našu borbu za slobodu i samostalnost.
Fascinantan pogled na grad, moći će se vidjeti i katedrala
Akademik Velimir Neidhardt podsjetio je da je na međunarodni natječaj 2008. bila pozvana svjetska arhitektonska elita od deset ekipa, a deset domaćih timova moralo je proći kroz kvalifikacije.
Ocijenio je kako je novi putnički terminal zračne luke “Franjo Tuđman” najveći uspjeh hrvatske arhitekture u posljednjih stotinu godina moderne, odnosno od 1918. Ukazao je i na sinergiju zračne luke i njezine okoline što je, uvjeren je, jamstvo da ona postane ključno žarište djelotvornosti metropolskoga prostora Zagreba, Hrvatske i srednjoeuropskoga prostora.
Neidhardt je napomenuo kako je cilj procesa projektiranja bio usredotočen i na to da se putnicima osiguraju ugodna i nezaboravna iskustva doživljaja suvremene arhitektonike javnih funkcija, kao i panoramske vizure Zagreba i Medvednicu.
“Iz nove zračne luke moći će se vidjeti i zagrebačka katedrala. Takav posebni odnos vizualne povezanosti grada i njegove zračne luke jedinstven je i nije ostvaren niti u jednoj značajnijoj europskoj zračnoj luci, pa i šire“, istaknuo je akademik Neidhardt.
Sretan spoj iskustva i mladosti
Akademik Kincl rekao je da je na projektu radio dobro uigran i stručno osposobljen tim – jedan arhitektonski koji je vodio s kolegom Neidhardtom, a drugi tim konstruktora koje je vodio profesor Jure Radić. Ocijenio je kako je ostvarenje projekta sretan spoj iskustva i mladosti koja poznaje tehnike i metode kojima se uopće moglo ostvariti ovakvo arhitektonsko djelo, a koje su danas potuno ‘naslonjene’ na kompjutorske tehnologije.
Uz napomenu kako se malo govorilo o projektu nakon pobjede na natječaju, Kincl je kratko podsjetio na neke ocjene iz izvještaja ocjenjivačkoga suda koji je istaknuo da je to “izvanredna arhitektura s detaljno elaboriranom tehnologijom” te da “projekt ima vrlo snažan koncept s potencijalom da postane terminal svjetske klase po arhitektonskim, funkcionalnim i tehnološkim karakteristikama i koji bi mogao postati vrata Hrvatske prezentirajući ju kao naciju najviše kulturne i tehnološke razine razvijenosti”.
Kako je rekao Kincl, “mislim da nismo mogli zamisliti ljepši početak za naš projektantski rad koji je trajao tri godine na razradi projekta, a prije toga još dvije godine na natječajnim projektima i projektima racionalizacije”. Ustvrdio je da arhitektonski ideju krase originalnost i organičnost što su temeljni postulati projekta.
Iznio je i neke podatke iz ‘osobne iskaznice’ zračne luke “Franjo Tuđman” koja ima 65 tisuća četvornih metara površine, projektirana je za pet milijuna putnika godišnje s mogućnošću budućeg širenja do osam milijuna putnika. U novu zgradu ugrađeno je 35.000 prostornih metara betona, a 40.000 prostornih metara u vanjske radove, kao i pet tisuća tona armature. Čelična konstrukcija teška je dvije tisuće . Zgrada ima četiri etaže i osam avionskih mostova za ukrcaj putnika, dva za domaće i šest za međunarodne letove, 30 check-in šaltera, 23 šaltera za kontrolu putovnica, a oko zgrade je i 1100 parkirnih mjesta.
Novi terminal zračne luke “Franjo Tuđman” bit će svečano otvoren u utorak navečer.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
