Bivši ministar financija, a današnji potpredsjednik Odbora za financije Hrvatskog sabora Boris Lalovac bio je gost emisije Točka na tjedan.

Je li odluka Ustavnog suda da se odbaci prijedlog za ocjenu ustavnosti tzv. zakona o konverziji švicarca satisfakcija ministra financija?

“Sigurno je ovo satisfakcija za ministra i sve građane koji su vjerovali da smo na pravom putu. Građani su se našli u dužničkom ropstvu i taj proizvod koji su bankari prodavali je bio loš, ne samo ekonomski već i socijalno, društveno, nažalost kriv je i za neke zdravstvene probleme. Zapravo smo cijelo vrijeme bili u pravu kada smo govorili da Vlada treba intervenirati jer su tako i druge europske vlade intervenirale, svi su govorili da će biti velikih posljedica za Hrvatsku – pad gospodarskog rejtinga, pad potrošnje, povećanje kamatne stope… Sjećamo se svi vrlo dobro onih deset točaka kojim je HNB uplašio građane s onim što će se dogoditi, a dogodilo se zapravo sve suprotno. Nije tada bilo lako izdržati taj pritisak, ja noćima nisam spavao, nisu to bile lake odluke, ali smo ih donosili. U konačnici mi je drago da se trud isplatio, da su građani konvertirali. U konačnici se dogodilo da imamo veću potrošnju, da su banke zdravije, da u prvih devet mjeseci 2016. godine imale preko 6 milijardi kuna neto dobiti. Jedan se moj prijatelj našalio i rekao da bi mi oni trebali dati orden jer sam banke očistio na taj način, nisu toga bili svjesni, ali da smo ostali pri tome, to bi bilo mučenje, a banke, nažalost, ne bi bile zdravije.”

Spomenuli ste ulogu regulatora, ulogu HNB-a i guvernera uoči donošenja tog zakona koji je izjavio da postoji opasnost po stabilnost bankarskog sustava i monetarne stabilnosti. Postoji li odgovornost HNB-a?

“Kada se tako plaši građane, kada se nanosi teret na mene kao ministra financija da povučem svoju odluku.. Gledajte, to je odluka koja kaže da ste vi krivi ako se bilo što dogodi jer kako živjeti s tom odlukom ako se građanima bilo što dogodi. U konačnici, vidite da smo govorili istinu. Rekli su da će se povećati kamate u eurima, da će to eksplodirati, da ćemo izgubiti rejtinge… A što se na kraju dogodilo? Apsolutno ništa.”

Radi li se tu o neznanju?

“Ne znam, ne bih htio špekulirati je li se pogodovalo ili tako dalje. Mislim da u ovom dijelu sigurno snose dio krivice zato što je taj proizvod pušten na tržište. Više sam puta rekao da njihovo pravo nije upozoravati, već djelovati. Isto kao kod policije, ne možete vi govoriti nemojte uzimati opijate, njihovo je da djeluju zakonski. Međutim, ovo ne samo da su bile potpuno pogrešne procjene već, da nismo išli u konverziju to bi tek bila pogrešna procjena HNB-a.”

Ustavni sud kaže da se zbog propusta regulatora dozvolilo da valutna klauzula postane sredstvo profita banaka, a ne zaštitni istrument.

“To je čak u izvještajima HNB-a gdje su pisali da su njihove banke zaradile silne razlike na tečaju. Gledajte, vrlo je jednostavno, ako netko gubi netko zarađuje. Tada su gubili građani, a banke su dobivale na tečajnim razredima. Ovdje smo samo rekli da građani ne bi trebali vraćati tri ili četiri stana jer oni to ne mogu vraćati i da nisu krivi zbog poremećaja na tržištu švicarskog franka. Sada su klijenti na prvom mjestu, a banke su zdravije. Vlada Zorana Milanovića je govorila da su građani na prvom mjestu i drago mi je da je sada tako.”

Je li nakon ovakve odluke Ustavnog suda red da guverner da ostavku?

“O tome će se raspravljati u parlamentu, gledat će se na presudni čimbenik i pitat će se većinu u Saboru kada se bude izglasao njegov reizbor, međutim vidimo i po pitanju financiranja Agrokora kolika je odgovornost na nekom regulatoru. O tome je i Most nešto danas govorio. Meni je bitno da bez obzira jesmo li bili pod pritiskom HNB-a, a bili smo, da su u ovaj proces krenuli zajedno Vlada i HNB i da su bili u dogovoru da se krene u ovaj proces. Zašto je u jednom procesu HNB povukao ručnu i krenuo u drugom smjeru, e to me moram priznati iznenadilo. Milanović je rekao da moramo imati dogovor s HNB-om, sve smo ispitali, imali smo stisnutu ruku, a oni su okrenuli priču, ne znam zbog čega.”

Dužnost HNB-a je i da štiti građane. Postoji li odgovornost HANFA-e, HNB i Ministarstva financija zbog Agrokora?

“Tko ima najbolji uvid u stanje kompanija? Ima poslovna banka, a ne Ministarstvo finanicija ili Porezna uprava. Njima je samo važno da im plaćate porez, oni dalje ne gledaju jer je teško pokriti cijeli sustav. Nisu to socijalistička vremena gdje bi svaki referent o svemu znao, ovo je tržište. Ministarstvu financija je bitno da se uredno posluje na tržištu, da se plaća porez, da nema poreznih utaja. Tako je bilo cijelo vrijeme. Vjerujem da je i za vrijeme Marića uredno plaćan porez. Porezna uprava pogotovo i Ured za velike porezne obveznike su ozbiljno profesionalno tijelo, čak i gospođa koja to vodi, oni su godinama profesionalni tim koji nije pod ničijim utjecajem, ni mojim ni Linićevim ni Šukerovim ni Marićevim. Mislim da je dug koji je nastao u zadnjih mjesec, dva, ali mislim da su korektno radili posao i za vrijeme ministra Marića. Ni Moody’s nije znao kakvo je financijsko stanje, a to im je jedini posao. Bankari koji su davali novac, onaj iz Rusije kaže “frizirali ste”, ali kako su mu onda dali novce, silne milijune. Nije država ulagala pa da ga pita za financijska izvješća. Kako su poslovne banke koje su bolje znale od drugih, ti silni analitičari, kako su dali 500 milijuna eura ako papiri nisu valjali. Jesu li službe HBOR-a imale sve informacije, kako ste prije dva mjesca mogli dobiti novac, a sada ne valja.”

“Ako su službe sve korektno odradile postavlja se pitanje postoji li problem u financijskim izvještajima koji su im prezentirani. Ja vjerujem da su sve korektno odradili ako su dobili točne informacije.”

Hoćete li tražiti izvještaj o tom kreditu?

“Apsolutno.”

HBOR je dao 400 milijuna kuna kredita, hoćete li zatražiti izvještaj?

“Mislim da je izvještaj zatražio i premijer jer je ovo i pitanje Vlade. Zamislite da su ministri koji sjede u upravnim odborima donijeli drugačiju odluku, tamo pola Vlade sjedi i mislim da je premijer dobio sve relevantne informacije. I ja mogu dobiti na uvid kao član Nadzornog odbora, ali hoće li netko drugi to istraživati dalje… Ja vjerujem da je dosad sve uredno odrađeno. Jesu li na temelju procjene rizika ti izvještaji bili korektni, to je sad drugo pitanje.”

Todorić je zatražio aktivaciju lex Agrokora, sve se brzo dogodilo. Je li to dokaz da je zakon pisan za jednu osobu?

“Svi smo vidjeli da je zakon napisan samo za ovu situaciju, u obrazloženju je stavljeno još nekoliko desetaka državnih tvrtki. Zamislite kako je to simbolično da država stavlja svoju primarnu ubolu za ministra koji tamo sjedi. To je malo smiješno što su oni to proširili na državne tvrtke. Ono što je bitno reći je da lex Agrokor nije sistemski zakon zato što i ne rješava ekonomsku situaciju. Ovako će se svi zapetljati i u konačnici će to, bojim se, biti neka vrsta predstečajnog upravitelja koji će se aktivirati nakon 15 mjeseci. Glavni problem ovdje nije uprava, već dobavljači – oni drže Agrokor, oni su ga većinom financirali obrtnim sredstvima i žao mi je da se krenulo iz krive perspektive. Ovako će, vjerujte mi, izgubiti i bankari i država i dobavljači.”

Koga štiti taj Zakon?

“On apsolutno ne štiti dobavljače. Ovo je skroz promašen koncept jer ako nema robe na policama nema ni poslovanja. Svi će izgubiti jer prazna polica ne vrijedi ništa. Sada je trenutak da se promijeni koncept i da se dogovori s dobavljačima koji su rekli da će isporučivati samo kruh i mlijeko – to je onda gotovo. Kako će sada to izgledati od 4. do 10. mjeseca kada dolaze turisti, kada se puni proračun da su police prazne, onda je gotovo. Jedini tko može spasiti da se sistem ne ugasi su dobavljači.”

Što treba napraviti?

“Više sam puta govorio, ne samo zakon o reprogramu poreznog duga, da se spusti loptica jer su svi krenuli u blokade. Ako Agrokor državi kaže da 15 mjeseci neće ništa plaćati normalno da cjelokupni lanac… I država ako je rekla da se neće plaćati i da neće biti standstill onda svima u lancu treba dati predah. Za PDV prema dobavljačima je dužan Agrokor prema zakonu iz 2014. Ako država želi provoditi zakon onda mora provoditi da je jamac Agrokor pa onda neka Agrokor plati, a ako ne može platiti onda ne može to tražiti ni od dobavljača. Ne znamo koliko je ovo sve široko jer je i onog najmanjeg u lancu ovo dotaklo. Prvo treba biti zakon o odgodi plaćanja poreza i mora se osigurati dodatna likvidnost u sustav. HNB to radi, nije bitna likvidnost poslovnih banaka, nego je bitno da ona dođe do sustava, do Francka, do Vindije i do Agrokora. HNB ima instrumente i to ne bi trebao biti problem. Dobavljačima kojima nije Agrokor platio, od kuda će onda oni platiti kreditnu obvezu? Ukoliko se to ne napravi banke će ponovno same sebe zamrsiti, krenuti na naplatu potraživanja prema dobavljačima, a oni neće imati novca i doći će do pucanja sustava. Ključni su dobavljači.”

Što se točno događa u ovom trenutku? Todorić je zatražio aktivaciju lex Agrokora, što to znači za Alvarezov tim, za standstill?

“Po zakonu je vrlo jasno da dolazi uprava koju će izabrati Vlada. Nažalost, ovo s Alvarezom je ispalo smiješno. Ispada da će Alvarez Treći trajati tri dana. Kao da mi nemamo ljude koji znaju kakva je situacija u Agrokoru, vidimo da je on čovjek kojeg ne možemo zvati rekonstruktor već likvidator. Imamo kvalitetne ljude u sustavu, pogotovo među dobavljačima, a Agrokor je trebao ići na otpis kapitala u vrijednosti milijardu eura jer dugove mora pokrivati vlasnik. To je tako u biznisu, vlasnik mora snositi najveći dio tereta.”

Što to znači za Todorićevu privatnu imovinu?

“Ukoliko je on jamčio s privatnom imovinom, a mislim da je, to je u cjelokupnom procesu i oni koji su vlasnici toga se naplaćuju iz imovine. To je isti sustav kao i s blokiranim građanima. Zbog krize su izgubljene silne milijarde, ljudi manje kupuju, manje je robe i to nitko neće moći zaustaviti. Dobavljači su trebali preuzeti vlasništvo jer bi svoja potraživanja pretvorili u vlasnički udio. Imali bi sigurnost jer su vlasnici.”

Zašto bi banka pristala na to?

“Svi mogu ući u vlasništvo, to je poznato. Bankari bi na to pristali jer bi to i njih spasilo. Nema tu da bi bankari nad nekim plakali, svatko gleda svoj interes. Dobavljači su jedini koji mogu spasiti sustav. Kad imate prodaju i bankari dobivaju, ako se opustoši sustav bankarima će tek to biti problem.”

Kako je moguće da svi znaju da Todorić ne poštuje rokove i to bude normalno?

“Kada se analiziraju rokovi plaćanja tada su imali regulirane odnose da su svi dobavljači pristali na taj način. Nitko nikoga nije prisilio da dobavljači potpišu s Agorkorom jer su imali bolje marže, veće tržište, imali izvoz u Bosnu, Sloveniju i Srbiju. Znali su da će im platiti kasnije i svi su dobavljači imali kalkulacije i interese. Bilo bi logično da su dobavljači otišli u Lidl, tada bi Agrokor propao. Dobavljači su imali interes. Ovo sve neće platiti porezni obveznici, najviše će izgubiti Todorić i dobavljači. Država možda neće dovoljno uprihoditi od podmirenja svojih obveza. Mnogi predviđaju da bi ovo državu moglo dovesti u recesiju. Sistemski nije rješavan problem, već samo na razini kompanije. Međutim, imamo veliki problem u turizmu od 25% i kad spojite ova dva elementa znajući da iz maloprodaje od PDV-a u proračun idu 43 milijarde kuna, a maloprodajni lanac i dobavljači su nesigurni. Ukoliko se ne aktiviraju resursi Konzuma gubici mogu biti u milijardama.”

Slažete li se s kolegama da Zdravko Marić ode iz Vlade?

“Njemu je teško kao osobi, ja ga podržavam kao stručnjaka i moram priznati da on javne financije poznaje i malo imamo takvih stručnjaka. Žao mi ga je, nije mu lako. Bitno je da sustavi funkcioniraju, bez obzira tko je ministar.”

Marićev prijedlog poreznog USKOK-a i odgoda Pravilnika o prijavi međusobnih dugovanja tvrtki, kako to komentirate?

“Imam premalo informacija, ali mislim da Marić odgovorno radi svoj posao.”

Što je s Vašom obiteljskom situacijom?

“To je proces koji traje i težak je za moju obitelj. Ovo je prevažna stvar da ja ne bih istupio iako sam do sada štitio svoje dijete. Premijer Plenković ima moju podršku jer je svima cilj interes građana jer ako odemo u recesiju svi ćemo je osjetiti. Dok god mogu doprinijeti ja ću biti tu.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.