'Lex Agrokor nije usuglašen s EK, to može biti problem'

Vijesti 12. tra 201709:12 > 09:14
N1

U program Novog dana javio se europarlamentarac Tonino Picula. Govorio je uredbi za kontrolu na granicama koja je izazvala velike gužve posljednjih dana, ali osvrnuo se i na temu Agrokora.

Slovenija je najavila da je samo privremeno suspendirala nova pravila na granici, ali ih namjerava vratiti. Je li sada riječ o bilateralnom problemu u odnosima Hrvatske i Slovenije ili postoji ozbiljan problem sa samim pravilima i EK?

Problemi koji su se pojavili brinu one koji prelaze granicu. Činjenica je da su postojeći sigurnosni mehanizmi pokazali svoje slabosti serijom terorističkih napada. Najveći problem je veliki manjak dijeljenja informacija. Nedopustivo je kretanje napadača bez kontrole ili zaustavljanja. U tom pogledu Uredbe za kontrolu mogu biti dobra nadopuna, ali samo ako se osiguraju adekvatni kapaciteti. Pokazalo se da nisu postojali dovoljni kapaciteti za primjenu i to se pokazalo kao problem. Sada je pravo pitanje kako će Hrvatska, i ne samo ona, argumentriati pred EK ovaj slučaj i hoće li EK uzeti te prigovore pa Uredbu do daljnjega derogirati ili je popraviti.

Je li to problem između Hrvatske i Slovenije?

Grčka je suspendirala strogu kontrolu na šest mjeseci, Finska je suočena s posljedicma takve uredbe pa je odredila neke granice gdje će se temeljito provjeravati dokumeti. Što se tiče Hrvatske i Slovenije pokazat će se hoće li Slovenija podržati Hrvatksu pred Komisijom kako bi se ljudima omogućio lakši prelazak granice ili će se pokazati sumnje u ponašanje Hrvatske. Ova uredba će bti lakmus papir i za bilateralne odnose

Hrvatska vlada i njezini članovi koji su bili na Vijeću, su dali suglasnost za tu Uredbu, ali su upozoravali da sadašnja razina tehnoloških mogućnosti je oskudna pa bi moglo doći do problema za blagdane ili u sezoni. Hrvatska je dala zeleno svjetlo za takvu uredbu, ali sada mora zatražiti ili derogaciju ili potpunu odgodu dok se ne popravi.

Žao mi je da se nisu poslušale neke sugestije EP-a da se iz takve sustavne kontrole izuzmu ekskurzije ili putovanja ljudi koji ne mogu bit predmet neke posebne sumnje i moja pozicija je ta da se zalažem za neka drugačija rješenja.

Hrvatska je donijela Lex Agrokor, je li on po vašim informacijama usuglašen s EK?

Zakon nije definitivno usuglašen s Komisijom i to može bit problem. O njemu nitko ne govori na način da ga se stavi pod lupu Komisije, ali moramo znati da postoje određeni mehanizmi kojima Komisija to može napraviti. Istrage koje Komisija može provoditi znaju trajati godinama. Bio je tu i ministar Marić i nije se povela neka rasprava oko slučaja Agrokor koji se tada tek pojavio, a i zakona još nije bilo. Ako se povede računa o primjeni ovog zakona javit će se neki koji bi mogli zatražiti pravorijek Komisije.

Agrokor nije prva kompanija koja je zapala u poteškoće i različite države su na razne načine to sanirale. Bilo je to u Italiji, Njemačkoj i rješavane su uglavnom na način da je izazvana pozornost javnosti i nije EK uvijek reagirala.

Jučer imamo događaj u Njemačkoj kada je eksplodirala bomba kod autobusa nogometaša Borussije. Koliko je ta tema postala tema koja zaokuplja EP i sve zemlje?

Ako je u 50-tim godinama matično mjesto integracija bilo pitanje suradnje na području gospodarstva ja vjerujem da je sada ponovno pitanje pružanja i osjećaja sigurnosti postalo dominantno političko pitanje i ovih 5 Junckerovih opcija koje će poticati debatu. Nisu to samo teroristički napadi koji se mogu dogoditi bilo gdje radi promijenjene prirode teroriznma.

Bez obzira na podršku koju je dobio u Bruxellesu, pa i od njemačke kancelarke Merkel, ovih dana traju veliki prosvjedi u Srbiji zbog tamošnjih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Aleksandar Vučić. Je li Bruxelles zabrinut zbog događaja i politike u Srbiji?

Prosvjedi u Beogradu se prate sa zanimanjem, ali ne u mjeri u kojoj se prate potezi i politika Vučićeve vlade. Imam osjećaj da je Vučić ipak konsolidirao svoju poziciju. On je uspio doći i do Putina i Merkel podcrtavajući važnost njegove politke za EU i Srbiju. Prosvjedi su izraz nezadovoljstva cijelom kampanjom koja je zahvaljujući ponašanju medija favorizirala samo jednog kandidata. Opozicija u Srbiji je deklasirana. Čini mi se da ovog trenutka EU više favorizira stabilnost i suradnju nego što joj je bitan razvoj demokracije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.