U burnoj saborskoj raspravi o potvrđivanju gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, EU i njezinih država članica, zastupnici su u četvrtak, uz sve prednosti, izrazili i bojazan da tržište otvaramo GMO proizvodima, dvojilo se i oko koristi za seljaka, a spominjali su se i bećarci.

“Vjerujem da će sporazum dati novi zamah odnosima između EU-a i Kanade i njihovim zajedničkim naporima na svjetskoj razini, kao što su osiguranje gospodarskog rasta, i zapošljavanje uz ispunjenje ciljeva održivog razvoja i sprečavanje klimatskih promjena”, uvjeravala je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić.

Koliko je Kanada važan gospodarski partner govori i podatak da vrijednost bilateralne trgovine iznosi gotovo 100 milijardi eura od kojih na Hrvatsku otpada oko 87 milijuna eura. “Građani i poduzeća s obje strane Atlantika trebali bi uskoro uživati u prednostima koji donosi ovaj sporazum. Kada CETA stupi na snagu, gotovo sav hrvatski izvoz u Kanadu, bit će oslobođen carina”, uvjerena je Bušić.

Nezavisni Marin Škibola je skeptičan oko koristi koje bi Hrvatska mogla imati. “To može samo značiti da se otvara hrvatsko tržište i tržište EU, GMO proizvodima. Zašto se to dešava? Pogotovo kad znamo da će preko 42 tisuće američkih tvrtki koje imaju podružnicu u Kanadi preko tog sporazuma CETA, moći doći kako na hrvatsko tržište, tako i na tržište EU”, rekao je Škibola.

Nezavisni Tomislav Žagar dvoji oko toga na koji će se način sporazum odraziti na hrvatsku poljoprivredu. “Drago mi je da ste obećali kako će RH poduzimati sve mjere da zaštiti hrvatsku poljoprivredu. Da ne bi bio na snazi bećarac „Ni’ko nema što Slavonac imade, svježu papriku ravno iz Kanade“, poručio je Žagar.

Ivan Pernar (Živi Zid) uvjeren je kako hrvatski seljak neće imati nikakve koristi od tog sporazuma. HDZ i SDP zagovaraju politiku neoliberalizma i globalizma, a ne interese građana, poručivao je Pernar. “Neće se promijeniti standardi za sigurnost hrane. Mi smo mala ekonomija i moramo biti otvorena, a svi koji se protive sporazumu suštinski se protive članstvu Hrvatske u EU”, poručio je HDZ-ovac Domagoj Ivan Milošević.

Mostovac Nikola Grmoja tražio je da se provede postupak procjene učinaka propisa, a njegova stranačka kolegica Ivana Ninčević Lesandrić pitala se čemu žurba s potpisivanjem sporazuma. “Sporazum se primjenjuje nakon što ga ratificiraju sve države, a do sada su to učinile Latvija i Danska”, upozorila je Ninčević Lesandrić pitajući se pri tome je li posrijedi želja za dokazivanjem nekome.

Raspravu nisu zaobišle niti vječne saborske teme, poput antifašizma. “Slažem se da ovaj sporazum daje perspektivu poljoprivrednim proizvodima i njihovom izvozu. Pitanje je kako će sporazum utjecati na izvoz hrvatskih proizvoda na europska tržišta. Mislim da bi trebalo kontaktirati i izvoznike. Što se tiče jučerašnje rasprave vjerujem, gospodine Reiner, da se vi slažete sa mnom da su vrijednosti antifašizma ugrađene u Ustav”, rekao je Klisović HDZ-ovcu Željku Reineru koji je prethodno ustvrdio da se u jučerašnjoj raspravi nije slagao s Klisovićem, no kako se danas slaže.

“Mi ćemo sigurno vrijednosti antifašizma ugraditi u CETU, kako se stvari razvijaju”, zaključio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.