Neka rješenja iz presude za Hrvatsku su prihvatljiva

Ilustracija

Unaprijed obećavši da će poštovati arbitražnu odluku, kakva god ona bila, slovenska je strana sebi ograničila manevarski prostor, osobito u situaciji u kojoj se pokazuje da će prihvaćanje arbitražne odluke za slovensku stranu, naročito kada je riječ o nedosegnutom teritorijalnom kontaktu s otvorenim morem, biti ozbiljan izazov.

Hrvatska, na drugoj strani, ustraje da arbitražna odluka za nju ne postoji, iako izvori Novog lista potvrđuju da su mnoga rješenja u arbitražnoj odluci, osim razgraničenja u Piranskom zaljevu, prihvatljiva za Hrvatsku i da je ovo rješenje, osobito na moru, znatno povoljnije za Hrvatsku od propalog sporazuma Račan-Drnovšek, dok je Piranski zaljev razgraničen upravo po modelu iz sporazuma Račan-Drnovšek, koji objektivno predstavlja opterećenje za Hrvatsku.

“Slovenija arbitražnom odlukom nije ostvarila ništa od svojih ciljeva”, kazao je visoki diplomatski izvor, koji je želio ostati neimenovan, naglasivši da to osobito vrijedi kada je riječ o slovenskom zahtjevu o teritorijalnom povezivanju slovenskog teritorijalnog mora s otvorenim vodama, što Sloveniji nije pošlo za rukom. Hrvatska je sačuvala osimsku granicu s Italijom, što je Hrvatskoj iznimno važno, a nema govora o gubitku hrvatskog teritorija. Stoga se i u Zagrebu pitaju hoće li slovenska strana uopće prihvatiti arbitražnu odluku, koja je Ljubljani donijela neugodnu vijest: da je slovensko teritorijalno more i dalje omeđeno hrvatskim i talijanskim teritorijalnim morem? I hoće li se odmah povući sa Svete Gere?

Visoki diplomatski izvor podsjeća na hrvatsku izjavu koja je prije osam godina, u vrijeme potpisivanja arbitražnog sporazuma, bila priložena tom sporazumu, a kojom se naglašava da se ništa u arbitražnom sporazumu neće smatrati kao pristanak Hrvatske na slovenski zahtjev za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem. Hrvatska, naime, nikad nije pristajala na bilo koje rješenje koje bi podrazumijevalo teritorijalne ustupke, no to ne vrijedi za različite režime koji bi mogli vrijediti na određenom dijelu mora, kako bi i interes Slovenije bio zaštićen.

Tri su moguća rješenja problema “premošćivanja” udaljenosti između slovenskog teritorijalnog mora i otvorenih voda. Prva je mogućnost, dakako, neposredan teritorijalni kontakt, na što Hrvatska nikad nije pristajala. Druga je mogućnost zajedničkog nadzora spornog područja, odnosno kondominija, dok treća opcija podrazumijeva poseban režim koji bi osigurao neometan pristup koparskoj luci. Taj je model primijenjen i u arbitražnoj odluci, a taj model – model posebnog režima slobodne plovidbe i preleta – prihvatljiv je i za Hrvatsku, uvjerava izvor, koji pritom posebno naglašava da je slovenska strana u svim bilateralnim razgovorima dosad uvijek odbijala takve prijedloge hrvatske strane, a naposljetku je to dobila arbitražnom odlukom, piše Novi list.

Hrvatska, međutim, neće pristati na implementaciju arbitražne presude, o čemu je složan državni vrh.