Nakon odluke Odbora za preimenovanje ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine postavlja se pitanje što bi na dnevni red moglo doći nakon Trga maršala Tita. Predsjednik Odbora Zlatko Hasanbegović nije želio otkriti hoće li promjena biti još - no iz njegovog govora jasno je da ima takvih planova.
Među zaslužnim sportašima na zagrebačkom Jarunu, svoju ulicu našao i Vlado Ranogajec, nogometaš, sportski djelatnik, antifašist, ali i sudac – zbog čega će njegova ploča gotovo sigurno biti iduća meta Odbora za Imenovanje ulica.
”Dakle, riječ je o osobi koja je na smrt osudila više desetaka pa i stotina političkih neistomišljenika”, kazao je Hasanbegović.
Tito je svoj Trg u Zagrebu, kaže Hasanbegović dobio komunističkom i protuhrvatskom odlukom baš kao što je i Trg bana Jelačića postao Trgom Republike. No, u nabrajanju nekadašnjih ulica crvenih i jugoslavenskih armija, spomenuo je i danas postojeće Masarykovu i Prašku ulicu što je opet potaknulo nagađanja i o njihovoj promjeni.
”Potpuno neprimjereno, potpuno neprimjereno je stavljati demokrata Masaryka u društvo komunističkih diktatora Staljina i Tita”, govori Marijan Lipovac.
On podsjeća da su ulice Stipe Javora i Milana Šuflaja postavljene u NDH kao zamjene za Prašku i Masarykovu koje su komunisti samovratili.
U stranci Neovisni za Hrvatsku prvo žele dovršiti skidanje Titovog imena, a onda će razmotriti ostale kandidate za promjene, no konkretna prijedloge za sada nemaju. Ulica koju ima Grad Prag nije sporna.
”Za razliku od Masaryka koji je doista bio političar koji je Hrvatima u jednom razdoblju poricao pravo na postojanje. To su imena koja se mogu problematizirati, ali to ne znači da im nužno slijedi naš zahtjev za uklanjanje”, rekao je Tomislav Jonjić.
Jonjić kaže da za njih nisu sporni antifašisti poput primjerice Božidara Adžije već samo koji simboliziraju nasilje, zločine i totalitarizam. Pitanje je prema kojim će kriterijima Hasanbegović povući tu granicu.
”Ali voljela bih ga vidjeti da li će se usuditi micati npr. Nazorovu, da li će se usuditi maknuti Holjevca, Hebrangovu – sve one značajne antifašite koji su možda znali za događaje koji se događaju budući da se smatra da je taj period načinio štetu hrvatskom narodu”, kaže Rada Borić.
Ona vjeruje da bi manje ulice poput Gortanove mogle biti iduće mete. SDP pak vjeruje da će sve zaustaviti i vratiti Tita na Trg čim se vrate na vlast.
Znanstvenica koja se bavi kulturnom geografijom objašnjava zašto je imenovanje ulica političarima toliko važno.
”Nazivi ulica su izvrstan medij, medij komunikacije sa širom javnosti. Preko naziva ulica se mogu ne samo pripopćiti svoja ideološka stajališta nego pretvoriti u normu”, kaže profesorica Laura Šakaja.
I upravo zato i upravo u Hrvatskoj, kaže Šakaja, političari o imenima ulica i trgova, više ne bi trebali odlučivati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
