Svečana, trosatna, sjednica Vlade u Kninu bila je najduža sjednica u mandatu Andreja Plenkovića.
ada je u petak na trosatnoj sjednici u Kninu usvojila uredbu kojom se povećavaju plaće poreznim službenicima i carinicima te odluku o sufinanciranju javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola i sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za školsku godinu 2017./2018.
Ministar financija Zdravko Marić naveo je da je u Poreznoj upravi zaposleno 4004 službenika, a najveći broj je raspoređen na radnim mjestima poreznika II i poreznika III na kojima se se utvrđuju doprinosi poreza i drugih javnih davanja.
Uredbom koju je Vlada usvojila na sjednici, najdužoj u Plenkovićevom mandatu, utvrđuju se dodaci na uvjete rada, slijedom čega će pravo na dodatak od deset posto imati djelatnici područnog ureda koji obavljaju poslove nadzora, naplate ovrhe, stečaja, likvidacije i suzbijanje poreznih prevara te djelatnici raspoređeni na radna mjesta u unutarnjem nadzoru i financijskim istragama u središnjem uredu.
Pravo na dodatak od pet posto imat će djelatnici u uredu za velike porezne obveznike koji obavljaju poslove utvrđivanja poreza i doprinosa, poreznog nadzora, analize, rizika, naplate i ovrhe.
Uredbom se propisuje dodatak na plaću za natprosječne rezultate u radu službenika do najviše tri osnovne plaće službenika.
PROČITAJTE JOŠ
Ministar financija naveo je da je u carinskoj službi zaposleno 2906 djelatnika. Umjesto dosadašnjeg zamjenika pročelnika područnog carinskog ureda, pročelnici područnih carinskih ureda će imati pomoćnike.
Za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada predlažu se posebni dodaci za radna mjesta ustrojstvene jedinice u visini od pet do 25 posto i to za poslove inspekcijskog nadzora, za poslove na kojima službenici upotrebljavaju sredstva prisile, na poslovima na kojima su izvršitelji izloženi štetnosti od aerozagađenja i koji rade u turnusima, kao i za poslove u carinskom laboratoriju.
Tako će carinik treće vrste u službi za robno-granične procedure umjesto plaće od 4387 kuna imati 4534 kune, što je povećanje od 146 kuna. Carinik treće vrste u graničnom carinskom uredu koji je dosad imao plaću 6026 kuna imao bi 6110, što je povećanje od 83 kune, a carinik treće vrste u mobilnim jedinicama koji je dosad imao 5911 kuna bi imao 6115 kuna, što je povećanje od 204 kune. Dodatna sredstva za provođenje uredbe iznose 6,6 milijuna kuna.
Prihvaćen je i prijedlog odluke o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2017./2018. kao i prijedlog odluke o sufinanciranju nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za školsku godinu 2017./2018.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak naglasila je da je ukupno za školsku godinu za troškove prijevoza osigurano 290 milijuna kuna. Pravo na sufinanciranje od 75 posto troškova međumjesnog javnog prijevoza kao i u prethodnom razdoblju ostvaruju učenici koji su 2017./2018. upisali i redovito pohađaju srednju školu te kupuju mjesečnu učeničku kartu za autobus ili vlak, dok će u iznosu od sto posto Ministarstvo financirati one učenike i kućanstva koji su korisnici zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje.
Novost je da je uključen prijevoz maturanata za dane pohađanja obavezne državne mature kao i da su uključeni učenici koji imaju obvezu pohađanja dopunskog rada za dane kada ga i pohađaju.
Vezano za sufinanciranje udžbenika, pravo na sufinanciranje u visini od 50 posto cijene udžbenika i nastavnih sredstava ostvaruju učenici osnovnih i srednjih škola te članovi kućanstva koji su korisnici zajamčene minimalne naknade. Za provođenje te odluke osigurano je za 2017 i 2018. 15,7 milijuna kuna.
Na sjednici je prihvaćen prijedlog zaključka o digitalizaciji arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.
Ministar branitelja Tomo Medved pojasnio je da projekt kreće do kraja godine “zbog identificirane nužnosti spašavanja arhivskog gradiva iz Domovinskog rata kojem prijeti opasnost od trajnog nestanka, a s ciljem povećanja učinkovitosti Ministarstva u pružanju podrške u ostvarivanju prava hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata”.
U povjerenstvu za pripremu projekta uključeno je 11 institucija, a provedba će trajati tri godine. Osigurana su sredstva u visini oko 13 milijuna kuna, a 85 posto se sufinancira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Za 2017. osigurano je 3,58 milijuna kuna.
Boravišna pristojba za 2018. od 2,5 do osam kuna
Vlada je u petak utvrdila i visinu boravišne pristojbe za 2018. godinu u rasponu od 2,5 do osam kuna po osobi i noćenju, ovisno o razredu turističkog mjesta i razdoblju korištenja.
U turističkom A razredu za vrijeme glavnog dijela turističke godine pristojba se s ovogodišnjih sedam, podiže na osam kuna.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić rekao je na sjednici Vlade da je Hrvatska još uvijek najjeftinija u odnosu na konkurentske zemlje. Pri tome je izdvojio Italiju, gdje se raspon boravišne pristojbe kreće od 1,2 do osam eura.
Za privatne iznajmljivače i vlasnike stanova i kuća za odmor visina boravišne pristojbe ostaje na istoj razini kao i u 2017. godine.
Dio prihoda od boravišne pristojbe u 2018. usmjerit će se prema dodatnoj sigurnosti domaćih i stranih turista, a kroz izmjene zakona o boravišnoj pristojbi koje će uslijediti do kraja godine, osigurat će se stalna distribucija sredstava za projekte sigurnost posjetitelja, rekao je Matušić.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je važnost sigurnosti kao motiva turističkih dolazaka.
“Međutim, sigurnost košta”, rekao je Božinović, dodajući da MUP iz godine u godinu izdvaja značajna sredstva tijekom ljetnih mjeseci kako bi ostvario sigurnost za domaće građane i strane turiste.
Matušić je istaknuo kako je strateški cilj Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice razviti i pozicionirati Hrvatsku kao zrakoplovnu destinaciju i to posebice u predsezoni i posezoni, pa će se dio financijskih sredstava iz povećanja boravišne pristojbe namjenski trošiti na suradnju sa zrakoplovnim prijevoznicima te povećanje broja letova prema svim hrvatskim zračnim lukama, kao i na druge promotivne aktivnosti.
“Uz minimalni porast turističkog prometa od pet posto ove godine, u 2017. godini uprihodovat ćemo nešto više od 456 milijuna kuna, a u 2018. uz sličan porast i uz povećanje boravišne pristojbe, 538,7 milijuna kuna”, rekao je Matušić.
Dodao je kako je prethodne dvije godine turistička članarina smanjena za 20 posto, a kako je ona značajan izvor prihoda za kontinentalni turizam, uvećanom boravišnom pristojbom povećat će se prihodi kontinentalnih turističkih zajednica.
Poslodavci u turizmu ranije su istaknuli protivljenje povećanju boravišne pristojbe bez prethodne analize efikasnosti sustava turističkih zajednica, učinaka financijskih sredstava iz te pristojbe i osiguranja efikasnosti naplate te razmjernog opterećenja svih obveznika plaćanja.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske gospodarske komore (HGK) odnosno Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma, Udruženja hotelijera pri HGK, Kamping udruženje Hrvatske (KUH), HUP-Udruge nautičkog sektora te Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima-charter pri HGK, tijekom nedavno završene javne rasprave negativno su reagirali na prijedlog Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. Ministarstva turizma.
“Prije donošenja odluke o bilo kakvim izmjenama uređenja i povećanja visine boravišne pristojbe treba analizirati postojeće financijske prihode te ispunjavanje svrhe i zadaće turističkih zajednica. Tek kada se definiraju potrebne izmjene i preuredi sustav turističkih zajednica kroz donošenje dugo najavljivanog novog zakona o turističkim zajednicama i zakona o boravišnoj pristojbi, moći će se utvrditi i financijske potrebe sustava te definirati potrebna povećanja boravišne pristojbe”, smatraju u udrugama.
