Premijera Andreja Plenkovića, njegove ministre, kao i koalicijske partnere iz HNS-a, nakon ljetne pauze čeka jako puno posla.

Vlada je prošlog četvrtka održala prvu sjednicu nakon ljetne pauze, na kojoj je odlukom o traženju savjetnika za otkup dionica od MOL-a podgrijala osam mjeseci staro obećanje o povratku Ine u hrvatske ruke. Ove jeseni premijer i ministri morat će se baviti i Agrokorom, ali i sudbinom poreza na nekretnine i školskog kurikuluma – dviju reformi koje je Plenković stavio na čekanje. Vlada će se očitovati i o ustaškom pokliču ‘za dom spremni’… Sve pobrojano stavlja na veliki ispit čvrstinu koalicije HDZ-a i HNS-a. Hoće li izdržati?

1. HOS-ova ploča

Šef Vlade i HDZ-a Andrej Plenković najavio je da će konačno riješiti pitanje HOS-ove ploče u Jasenovcu s ustaškim pokličem ‘za dom spremni’. Prošle srijede je poručio da Vlada radi na tome: ‘Čekamo odgovor od Ministarstva uprave.’ Naime, HDZ-ov ministar Lovro Kuščević mora pripremiti tekst Vladina odgovora na interpelaciju Kluba zastupnika SDP-a o ploči u Jasenovcu. Koncem lipnja u medije je procurila informacija da je Kuščević pripremio Vladin odgovor SDP-u u kojem stoji da nema zakonskog uporišta za micanje ploče s ustaškim pozdravom. Iako je priča iz Vlade brzo demantirana, stekao se dojam da je to učinjeno samo zbog mira u kući jer su Plenkovićevi koalicijski partneri iz HNS-a svoj politički salto mortale – ulazak u HDZ-ovu vladu – opravdali i obećanjem da će ‘deratizirati’ javni i politički prostor od ustašofilije i nostalgije za endehazijom, piše tportal.

Jasno je stoga da je HNS-u od iznimne važnosti da Plenković kaže da je jasenovačkoj ploči odzvonilo. No, realno gledajući, pravi politički problem za Plenkovića ipak ne predstavlja stajalište HNS-a, već što o pozdravu ‘za dom spremni’ stvarno misle birači HDZ-a i većina ljudi u vlastitoj stranci. U prilog tome ide i izjava ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića koji je u današnjem intervjuu za Večernji list poručio kako u zakonu ne postoji uporište za micanje HOS-ove ploče, te kako će se taj problem riješiti tek iduće godine nakon izrade novog zakona. Konačan Vladin odgovor na jasenovačku ploču odredit će i dugoročnu poziciju Plenkovića u odnosu na desno krilo HDZ-a i desno biračko tijelo. I obrnuto.

2. Kurikularna reforma

Vlada Andreja Plenkovića već debelo kasni s obećanom reformom školstva. Iako Plenković stalno ponavlja da ‘kurikularna reforma ide dalje’, činjenica je da od te reforme zasad nema ni ‘r’. S jedne strane stoji ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a s druge šefica posebnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja Dijana Vican. Pobjednica tog rata odredit će smjer i ideološki predznak buduće reforme obrazovanja. Dok rat ne završi, reforma ne može početi. A rat može okončati jedino premijer, koji zasad bježi od konačne odluke.

Istovremeno, HNS donosi političku odluku da od iduće školske godine (2018./2019.) kreće pilot faza kurikularne reforme te hrabro poručuje kako bezuvjetno stoji uz svoju ministricu. Problem narodnjaka je u tome što njihovim ‘bezuvjetnim stajanjem’ u HDZ-u nisu impresionirani. Nisu navikli svojim mlađim koalicijskim partnerima ispunjavati želje. Osim deklarativne potpore, ni premijer Plenković nije učinio ništa konkretno kako bi ministrici olakšao posao. Zapravo je pitanje ima li ona uopće njegovu političku podršku za provođenje kurikularne reforme. Odgovor ćemo doznati uskoro jer ako HNS planira reformu provoditi od iduće školske godine, ova je jesen krajnji rok u kojem ministrica Divjak mora doznati odgovor na čijoj je strani stvarno predsjednik Vlade.

3. Politička sudbina HNS-a

Osim borbe oko kurikularne reforme i sudbine jasenovačke ploče HOS-a, stvarne odnose u vladajućoj koaliciji, kao i perspektivu i rok trajanja vlade Andreja Plenkovića, određivat će i drugi događaji. Sasvim sigurno od velike važnosti za budućnost koalicije HDZ-HNS bit će i ishod unutarstranačkih izbora u HNS-u koji su najavljeni za kasnu jesen. Zasad se ne zna tko će se sve kandidirati za novog šefa narodnjaka.

Ako sadašnji v. d. predsjednika stranke i ministar graditeljstva Predrag Štromar bude izabran za lidera HNS-a, budućnost koalicije ne bi trebala doći u pitanje – uz jedno ‘ali’. Naime, Štromar i drugi zagovornici koalicije s HDZ-om naći će se pod pritiskom stranačkih kolega ako Plenković HNS-u do tada ne učini ustupke vezane uz HOS-ovu ploču i reformu školstva. Opstanak vladajuće koalicije mogao bi doći u pitanje i ako na unutarstranačkim izborima pobijedi kandidat koji nije veliki zagovornik koalicije s HDZ-om. A takvih u HNS-u i dalje ima.

4. Slučaj ‘Agrokor’

Plenkovićeva vlada, ali i čitava država, sjede na vulkanu koji se dimi – Agrokoru. Zasad ga se koliko-toliko drži pod kontrolom, s tim da svako malo uzrokuje manje potrese. Oni se najčešće manifestiraju time da neka od tvrtki, blisko poslovno povezanih s koncernom, zbog dugova potone u predstečajnu nagodbu. Možemo očekivati da će takvih podrhtavanja biti još. Sudbina Agrokora, ali i Ivice Todorića, bit će jasnija nakon što revizija završi s pročešljavanjem poslovnih knjiga.

Vladin povjerenik Ante Ramljak najavio je da će svoj posao revizori završiti sredinom rujna. U slučaju da se ustanovi kako je bilo krivotvorenja financijskih brojki, nekad najmoćniji čovjek u zemlji mogao bi se naći iza rešetaka. Revizija treba utvrditi i stvarnu vrijednost kompanija unutar posrnulog koncerna. S druge strane, još se prikupljaju prijave za sva Agrokorova dugovanja. Ako ukupni dugovi budu značajno veći od imovine, u pitanje dolazi postizanje nagodbe među vjerovnicima. Bez nagodbe Agrokor nestaje u stečaju i vulkan bi eksplodirao. Tad bismo mogli svjedočiti žestokom čupanju za svaku kunu duga, lavini tužbi protiv države, možda i posrnuću još neke velike domaće kompanije…

5. Porez na nekretnine

Porez na nekretnine je vrući krumpir na kojem su se već opekle prijašnje vlade. Čini se da je ministar financija Zdravko Marić ovoga puta odlučio stvar istjerati do kraja. Jer bez oporezivanja nekretnina nema ni druge faze porezne reforme – snižavanja nameta na plaće i potrošnju. Nije nemoguć ni scenarij da Marić zaprijeti ostavkom, što bi značilo ozbiljnu krizu Vlade. Sve je u rukama premijera Andreja Plenkovića koji se zasad oportuno povukao pred prvim snažnijim otporom dijela javnosti porezu. Marić je za jesen najavio novu ofenzivu u kojoj će, nada se, bolje objasniti građanstvu zbog čega je porez na nekretnine dobra stvar.

6. Sindikalne prijetnje

Šefovi sindikata javnih službi zaprijetili su Vladi kukom i motikom na jesen ako se ogluši na njihove zahtjeve o rastu plaća učiteljima, profesorima, znanstvenicima, zdravstvenim radnicima, kulturnjacima i socijalnim radnicima. Činjenica je da zaposlenima u javnom sektoru osnovica nije rasla od 2008. kad je državu pogodila kriza. Hrvatska je iz recesije izašla pred kraj 2015. i od tada sindikati traže povrat šest posto oduzetih od osnovice 2009. i osiguranje pariteta kako bi se plaće u javnom sektoru približile plaćama u gospodarstvu. Sindikalni ratni bubnjevi sve su glasniji, pripreme za opći štrajk su u punom jeku i Vlada bi se mogla naći pritisnuta uza zid.

7. Kupnja Ine

Ina i njezini radnici godinama su talac neriješenih vlasničkih odnosa između hrvatske države i mađarskog Mola. Bivša vladajuća koalicija HDZ-a i Mosta čiji je premijer bio Tihomir Orešković, slomila se upravo zbog neslaganja oko naše najveće naftne kompanije. Sad postoji suglasje da je jedino rješenje otkup dionica od Mađara, vraćanje tvrtke pod državne skute i pronalazak novog strateškog partnera. Vlada je napravila prvi korak u tom smjeru pokretanjem postupka odabira savjetnika za tu operaciju. Pred Plenkovićevom vladom je dug put na kojem su moguća brojna iznenađenja, piše tportal.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.