Nalaz revizije poslovanja Agrokora trebao je biti objavljen danas, pokazujući kakvi su stvarni gubici kompanije, je li bilo "friziranja" bilanci i hoće li u konačnici netko zbog toga u zatvor. Međutim, sinoć je stigla vijest da se ta objava odgađa - prema nekim nagađanjima za tjedan dana.
Ova je odgoda otvorila niz pitanja. Zašto se to dogodilo? Je li revizorska kuća Pricewaterhouse Coopers završila reviziju ili nije? Što se krije u Agrokorovim knjigama?
Ako je riječ o odgodi od samo tjedan dana onda možemo pretpostaviti da se radi o izuzetno obimnom poslu. Kažu da samo tražbine Konzuma broje 500.000 stranica, ali nitko nije očekivao odgodu, pogotovo jer na reviziji radi 60-ak ljudi.
Ako se odgode nastave, bit će očito da tu nešto ne štima, tako smatra Peđa Grbin, saborski zastupnik SDP-a. Ivan Miloloža iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) smatra da je jednostavno riječ o preobimnom poslu, ne vidi teorije zavjere. S njima s, gostujući jutros u emisiji Poligraf Prvog programa Hrvatskog radija složio i Nikola Grmoja, saborski zastupnik MOST-a.
Istražno povjerenstvo za Agrokor ne bi trebalo ugroziti istragu
Treba li osnovati saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor, bi li ono ugrozilo istragu?
Peđa Grbin je rekao kako još uvijek traju pregovori HDZ-a i SDP-a oko istražnog povjerenstva za Agrokor, odnosno da se napokon pristupi njegovu osnivanju. Dogovor je, kako je rekao, “izuzetno blizu”. Već danas tijekom dana ili početkom idućeg tjedna trebao bi imati više informacija. Grbin vjeruje da će u konačnici imati i istražno povjerenstvo i suce Ustavnog suda. Na čelu povjerenstva mora biti član oporbe, ali se još ne zna tko će to biti.
Prema Zakonu o istražnim povjerenstvima iz 1996. godine povjerenstvo se ne može osnovati za predmete za koje traje sudbeni postupak. Peđa Grbin objašnjava kako je 2009. počeo na snagu stupati izmijenjeni Zakon o kaznenom postupku, koji je sudsku istragu promijenio u državno odvjetničku istragu.
Sabor nakon toga nikada nije smatrao potrebnim promijeniti izričaj zakona o istražnim povjerenstvima, što znači da je Sabor prihvatio da će i dalje ostati da postoji zabrana kada se vodi sudbeni postupak. Predistražne radnje nisu sudbeni postupak, istraga koja se sada vodi pred državnim odvjetništvom nije sudbeni postupak, stoga niti u ovom trenutku ne postoje zapreke za osnivanje istražnog povjerenstva. Međutim, sve i da postoje, naš zahtjev za osnivanjem istražnog povjerenstva ne sadrži samo one zahtjeve koji bi se možda mogli preklapati s istragom koju vodi DORH. Imamo pitanja koja se odnose i na ulogu regulatornih tijela, želimo raščistiti i je li država spremno reagirala na situacije u kojima ovako veliki koncern dolazi u probleme, objasnio je Grbin.
SDP zapravo u istražnom povjerenstvu želi raščistiti situaciju oko pitanja jesu li institucije poput HNB-a i Hanfe reagirale kako treba. Ali što ako dođe do situacije da se primjerice pred istražnim povjerentsvom nađe svjedok-pokajnik, kojega snima 50-ak fotoreportera, je li to potencijalni problem za ozbiljnu istragu? Grbin kaže kako u tom slučaju istražno povjerenstvo može prekinuti ispitivanje pojedinog svjedoka.
Neki mediji već nagađaju tko su svjedoci-pokajnici, pa Grbin ne vidi problem koji bi tu stvorilo saborsko istražno povjerenstvo, “kada mediji već sve znaju”.
U medijima se nagađa da je rupa u Agrokoru duboka dvije milijarde eura. No Miloloža (HUP) smatra kako nitko ne može nagađati koliki je doista gubitak, javlja HRT.
