Sabor zasjedanje nastavlja raspravom o izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji oporba i dio javnosti nazivaju 'lex šerifom'- Prije rasprave ipak zastupnici su i danas već tradicionalno radni dio započeli zahtjevima za stankom.
Zastupnik SNAGA-e Goran Aleksić stanku je zatražio zbog PBZ-a, dobitnice Zlatne kune, za koju smatra da se ponaša protuzakonito: “PBZ i nakon presude vanugovorno definira fiksnu kreditnu maržu veću od početne kamatne stope. PBZ i dalje primjenjuje nepoštene ugovore i krši zakon. HGK jednom takvom kriminalcu daje Zlatnu kunu. PBZ je kriminalac koji je nezakonito stekao milijune kuna na temelju nezakonitih kamatnih stopa”.
Mostov Miro Bulj nakon stanke je govorio o stečajnom postupku Dalmatinke upozorivši da će radnici i radnice Dalmatinke ostati bez kune potraživanja jer pravo prvenstva u naplati imaju vjerovnici, a među njima i država te je zatražio da se država odrekne svojih potraživanja kako bi radnici i radnice mogli dobiti barem dio zarađenih plaća.
SDP je stanku zatražio zbog aktualnog gospodarskog trenutka. Naime, tko upravlja Hrvatskim šumama i nadzire njihovo poslovanje, zapitao je SDP-ov Domagoj Hajduković kazavši da se na internetskim stranicama te tvrtke nalaze ljudi koji već odavno nisu u upravi i nadzornom odboru, a promjena nema niti u sudskom registru pa se pita je li riječ o aljkavosti, nesposobnosti ili nečem trećem.
Nezavisni Željko Glasnović također je zatražio stanku kako bi govorio o stanju u pravosuđu, a također tradicionalno stanku je naposljetku zatražio i HDZ kako bi se mogli očitovati o svemu ako ih netko bude kritizirao.
Željko Glasnović je kazao kako je Sabor postao “mjesto za kukanje” komentirajući 15-satnu raspravu o povjerenju Vladi.
“Naše pravosuđe tapka na mjestu. Jedna sutkinja je uhićena zbog koruptivnih radnji. HNS je zalutao, to nema veze s hrvatskim. Predsjednica govori o interesnim skupinama. Koje su to skupine? Jesu li to državna poduzeća u koja se uvukao HNS. Tamo su se ubacili i žive kao bubreg u loju. Tapkamo na mjestu kao u bivšoj državi koju je vodio bravar. Bez remonta pravnog sustava mi ne idemo nigdje. Sjedimo tu i jedan drugom govorimo gluposti – verbalna dijareja”, kazao je Glasnović.
Kome (ne) treba “lex šerif”?
U Vladi ističu da bi promjene trebale pridonijeti većoj političkoj stabilnosti i boljoj suradnji predstavničkog i izvršnog tijela te boljem neposrednom odlučivanju građana.
VEZANE VIJESTI
No oporba i dio javnosti zakon nazivaju ‘lex šerifom’ jer će, smatraju, načelnici, gradonačelnici i župani postati nesmjenjivima.
Predloženim izmjenama, tumače u Vladi, jača se neposredan utjecaj i odlučivanje građana jer su s 12 na šest mjeseci smanjeni rokovi u kojima se ne može raspisati referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.
