Hrvatska bi iduće godine trebala dobiti Zakon o obavljanju studentskih poslova. Novi će zakon zamijeniti Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine, koji je zastarjelim propisima štetio posrednicima i poslodavcima, ali ponajviše studentima.
Nacrt novog zakona na javnoj raspravi je još do 9. prosinca.
“Zakon je po svojoj pravnoj snazi iznad pravilnika, stoga smatramo kako je bilo bitno donijeti zakon kojim će se na sveobuhvatan način definirati pitanja vezana uz studentski rad. Zastarjeli i danas nerelevantni propisi nisu uopće regulirali pitanje rada izvanrednih studenata, minimalnu cijenu sata rada, niti su imali mehanizme za sprječavanje zloporabe studentskih ugovora”, objasnio je Stjepan Ćurčić, predsjednik osječkog Studentskog zbora, naglašavajući da su osječki predstavnici u Hrvatskom studentskom zboru bili izravno uključeni u postupak pripremanja prijedloga zakona, osluškujući potrebe svih studenata.
Tako se kao najveća novost Nacrta Zakona pokazala upravo proširena definicija redovitog studenta, čime i izvanredni studenti dobivaju priliku na tržištu rada.
Zloporabe ugovora
“Za razliku od vremena kada je donesen Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojim je izvanredni student definiran kao “student koji obrazovni program pohađa uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave”, a danas su izvanredni studenti u pravilu oni koji nisu uspjeli redovno upisati studij, odnosno oni koji su izgubili status redovnih studenata na visokom učilištu na kojem studiraju”, pojašnjava Ćurčić u razgovoru za Glas Slavonije, ističući da je položaj izvanrednih studenata iznimno nepovoljan, jer većinom moraju redovno nazočiti predavanjima, a plaćaju velike školarine, koje bi naposljetku mogli isplatiti studentskim radom.
Iz toga proizlazi činjenica da su se studentski ugovori u velikoj mjeri zloporabili, odnosno da su redoviti studenti svoje ugovore prodavali izvanrednima, što je okarakterizirano kao rad na crno, ali nije bilo nikakvih propisa koji su jasno kažnjavali poslodavce, odnosno izvršitelje poslova.
Tihomir Milinović, rukovoditelj osječkog Studentskog servisa, ističe da je studentski rad i do sada bio kontroliran inspekcijskim nadzorom, ali najčešće ne ciljanim nadzorom rada studenata nego redovitom kontrolom poslovanja poslodavca, zbog čega je Studentski servis kao posrednik često morao intervenirati prijavama prepoznatih ilegalnih radnji. Nacrt novog zakona predlaže i bolje reguliranje rada posrednika, no kakvi se uopće novi propisi predlažu?!
