Nakon što je SDP predložio povećanje minimalca koji u brutu iznosi 3.726 kuna (2.621 kunu neto) i to tako da godišnje raste pet posto pa do 2021. dosegne 60 posto prosječne plaće, premijer Plenković najavio je rast minimalca od pet posto.
U HDZ-u tvrde da će paketom mjera kojim će minimalac narasti na 3.440 kuna bruto biti zadovoljni radnici i poslodavci.
U istom paketu, koji će u četvrtak usvojiti vlada, bit će i olakšice za poslodavce koji zapošljavaju sezonske radnike. Njihova je prva reakcija bila je negativna: “Mi u HUP-u nismo bili dovoljno informirani oko povećanja minimalne plaće i ja sam danas jasno potpredsjednici Dalić rekao kako nam je drago da se minimalna plaća povećava, ali da mi to sami nismo u stanju napraviti te da očekujemo pomoć vlade, što je ona i obećala”, komentirao je Branko Roglić, predsjednik NO HUP-a.
VEZANE VIJESTI
Minimalne plaće u Hrvatskoj prima oko 50.000 radnika većinom u tekstilnoj, metalnoj, drvoprerađivačkoj i industriji kože i gume. U većini europskih zemalja minimalac je propisan, no ima i onih koji smatraju da propisivanje minimalne plaće negativno djeluje na gospodarstvo.
“Plaća je, u stvari, cijena rada. Nije najsretnija činjenica da je taj pojam tako zamagljen i da cijena radne snage ima potpuno drugo ime od ostalih cijena. To pojmovno skrivanje većini ljudi otežava prepoznavanje principa koji upravljaju sa svim cijenama pa tako i cijenom rada, sviđalo se to nama ili ne. Najbolji način podizanja plaća je podizanje produktivnosti. Realne plaće stvaraju se u proizvodnji, a ne državnim odlukama. Minimalac nema nikakve veze s egzodusom mladih. Mladi traže životnu šansu u poštenoj utakmici – ne žele ostati u zemlji u kojoj ne vide da će to imati. Postoje vrlo razvijene zemlje koje uopće nemaju državno propisani minimalac: Švedska, Danska, Island, Švicarska, Norveška, npr.”, rekao je Indexu izvršni direktor udruge lipa, Zoran Löw
“Povećanja minimalnih plaća prema nekim teorijama mogu imati i negativne posljedice, posebno na radno intenzivne grane, ali u prosjeku rezultati ekonomskih istraživanja su poprilično neuvjerljivi po pitanju utjecaja povećanja minimalnih plaća na ukupan broj radnih mjesta. Jedno je dakle teorija, a drugo je što to donosi u praksi i što pokazuju istraživanja rađena na stvarnim podacima. Najnovija, vrlo sofisticirana istraživanja, npr. Evana Tottija, ukazuju na gotovo nepostojeće negativne efekte u smislu zapošljavanja”, smatra Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu.
