Zašto je pao sustav Centralnog obračuna plaća

Vijesti 12. pro 201706:53 > 06:56
Zeljko Lukunic/PIXSELL (ilustracija)

Nakon što je Sindikat policije prošli tjedan objavio kako je spreman ići u štrajk zato što su im zamalo zakasnile plaće situacija se u ponedjeljak ipak smirila.

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je, ubrzo nakon što je Sindikat policije objavio svoje zahtjeve, rekao kako likvidnost nije upitna, već je došlo do malo jače opterećenosti sustava Centralnog obračuna plaća (COP).

Do veće opterećenosti COP-a došlo je zbog toga što se, osim redovnog mjesečnog obračuna plaća, unosio veći broj varijabli u sustav jer je od 1. prosinca za dva posto porasla osnovica plaća te se isplaćuje dar za djecu i radi godišnji obračun plaća, piše Tportal.

Dubravko Jagić, šef Sindikata policije, za tportal je pojasnio kako je kolektivnim ugovorom predviđeno da plaća mora biti isplaćena u roku od 30 dana od prethodne. U slučaju policije, ako je plaća išla 8. u mjesecu, onda se mora isplatiti najkasnije do 8. u prosincu, inače se krši svježe potpisani kolektivni ugovor pod kojim je i MORH.

Problem sustava COP, kaže Jagić, u tome je što se kod njegova uvođenja krenulo od malih ministarstava u kojima nema puno parametara za isplatu plaća jer se radi od 8 do 16 sati, dok je MUP došao zadnji na red, a policija radi uvijek – popodne, noću, blagdanima, imaju prekovremene i slično.

‘To se trebalo napraviti na najvećim ministarstvima, pa onda ići na najmanje. Ovaj put nije zakazalo ni Ministarstvo financija, ni MUP, nego Fina, koja je na vrijeme dobila sve pripremljene podatke’, zaključuje Jagić. Upitali smo Finu gdje je to točno zapelo s unosom podataka, no do zaključenja teksta nismo primili odgovor.

Inače, COP je kao ideja predstavljen još 2006. godine u vladi Ive Sanadera, no upogonjen je tek 2014., za vlade Zorana Milanovića.

Njegova je vlada tim sustavom željela prikupiti informacije o tome tko dobiva kakve dodatke na plaću, zašto ih prima i zaslužuje li ih uopće. Napominjalo se da pet najvećih bolnica troši više novca nego sva ministarstva zajedno (izuzev MUP-a i MORH-a).

Tada je bilo 360 raznih dodataka na plaće pa se postavljalo pitanje jesu li oni racionalni. Uvođenje COP-a pravdalo se i time da neće biti linearnog rezanja plaća, već bi se u sustavu tražile nelogičnosti. Ispostavilo se i primjerice da su osam od deset najvećih plaća u državi primali liječnici, koji su inače bili i najveći zagovornici uvođenja COP-a ne bi li se iskristaliziralo tko doista najviše radi, piše Tportal.