Hrvatski sabor u srijedu raspravljaa o Vladinom prijedlogu da se izmjeni Zakon o minimalnoj plaći slijedom čega bi se i rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćivali povrh minimalne plaće koja bi se od iduće godine u bruto iznosu povećala sa 3.276 kuna na 3.439 kuna, što je 2.752 kune neto.

Prilikom rasprave o minimalcu oštar je bio predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

“To što se ministar danas nije ni pojavio u Saboru dovoljno govori koliko ga je briga za sirotinju koja prima 2.700 kuna i koja ne može djeci kupiti topli obrok i često ide gladna na spavanje kako bi prehranila djecu. Ovaj Zakon ne podiže minimalnu plaću jer to nigdje u zakonu ne piše. Ovim Zakonom kažnjavate poslodavce koji su isplaćivali veće plaće, a kažnjavate one koji jesu i dalje će isplaćivati manje plaće”, rekao je Bernardić.

Sjednica opet počela stankama, Maras poročio Bandiću “da Agrokoru zavrne pipu”

Današnja sjednica Sabora počela je sa šest zahtjeva za stankom. Između ostalog, Miro Bulj tražio je stanku zbog zakona o regionalnom razvoju. Gordan Maras tražio je stanku zbog problema u gradu Zagrebu “gdje gradonačelnik neopravdano tolerira dug Konzumu i Agrokoru”. Zastupnik Aleksić želio je pak gvoriti o presudi protiv Addiko banke, a Željko Glasnović želi govoriti o medijskoj blokadi.

“U Hrvatskoj, odnosno u Gradu Zagrebu se i dalje ne odnosi prema javnom novcu koji bi Zagreb i Zagrebački holding trebali uprihoditi na ispravan način, da se transparentno upravlja financijama. U ovom trenutku Grad Zagreb, Zagrebački holding potražuje 104 milijuna kuna i ništa se nije napravilo da se taj novac naplati, da se taj novac koji je Holding isfakturirao iskoristi za ono što građanima treba”, rekao je Gordan Maras nakon stanke u Saboru. Naveo je primjer Kozari puta gdje, kaže, nema ni vrtića ni društenog doma.

Zašto Bandić ništa ne čini da naplati taj novac, pitao se SDP-ovac.

“Zašto Zagreb ignorira mogućnost naplate tog novca. Drugim riječima Konzum je Gradskoj plinari dužan 7,1 milijun kuna. Zašto građani kad duguju za plin isključi im se dostava i pokrene ovrha, a Agrokoru i dalje isporučuje plin. Dužan je i Vodoopskrbi i odvodnji 2,8 milijuna kuna, a građanima kad ne plate vodu isključi se voda”, nabrajao je Maras.

Grad, ističe, ima svaku mogućnost naplate. “Bandiću, zavrni pipu, isključi plin i vodu pa da vidimo hoće li ti platiti dugove prema Zagrebu i Zagrebačkom holdingu. No, Bandić to ne radi s namjerom jer se ni ne trudi naplatiti taj novac”, poručio je.

Bandiću je poručio da “od građana ne radi idiote i bavi se s Hasanbegovićem gdje će koja bista biti”.

“Građane zanima da se odredi kao antifašistički grad, to je sigurno, ali ih najviše zanima vrtić ili društveni dom”, zaključio je.

Povećanje minimalne plaće

Vlada je taj prijedlog Saboru poslala prošli četvrtak kada je uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od iduće godine iznositi 43 posto prosječne plaće.

Izmjenama Zakona predlaže se također da se i rad nedjelom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćuje povrh te minimalne plaće.

Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kune mjesečno.

Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.

U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine tako povećati s 3.276 kuna na 3.439,80 kuna, što je 2.752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se s 3.839,47 kuna na 3.735,62 kuna.

Oporba je već kritizirala Vladine mjere tvrdeći da one opasno degradiraju prava radnika i da radnici zaslužuju više, s obzirom na pozitivna kretanja u gospodarstvu.

Zastupnici će u srijedu raspraviti ukupno pet prijedloga među njima i onaj da se izmjeni Zakon o strukovnom obrazovanju te uspostave regionalni centri povezani s tržištem rada.

Tamo će se provoditi redovito strukovno obrazovanje i osposobljavanje i cjeloživotno učenje, objasnila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te naglasila važnost provedbe prakse.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić je kazala da se time stvara temelj za vezu između gospodarstva i obrazovanja. U srednjem roku moramo osigurati sustav za umanjivanje problema manjka radne snage, posebno u nekim strukama, kazala je Dalić.