U Novom danu gostovao je Tonino Picula, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu.
Prema najavama danas će se na sjednici europarlamenta razgovarati o proširenju Schengena na područje Ruminjske, Bugarske i Hrvatske. Čija je to zasluga i što to za RH znači?
VEZANE VIJESTI
Danas u 15 sati na plenarnoj sjednici parlamenta u Strasbourgu raspravljat će se o jačanju i proširenju Schengena. Ta će tema doći na red zahvaljujući mojoj skupini socijalista i demokrata. Schengen je zadnjih godina pretrpio stanovite revizije i na taj je način doveden u pitanje. Sedam zemalja EU-a pogođeno je terorističkim napadimama, a što je dovelo do toga je 5 članica uvelo postrožene kontrole. U takvoj situaciji, kada je došlo do pomanjkanja solidarnosti, jako je bitno da je ulaz RH u područje Schengena stavljen visoko na dnevnom redu. I predsjednik Eropske komisije Jean-Claudea Juncker je prije nekoliko mjeseci rekao kako važnost zajedničkih granica mora ići zajedno s važnošću očuvanja tih granica. Čeka nas još puno posla.
Što se tiče tehničkih uvjeta, Hrvatska ih je ispunila, iskoristili smo puno EU sredstva, nabavljeni su detektori, termovizijske kamere i druga oprema, no što je s političkom odlukom o ulasku Hrvatske u Schengen?
U pravu ste što se tiče ispunjenja tehničkih preduvjeta, a ako se gledaju samo oni onda bi Rumunjska i Bugarska u Schengenu bile odavno, ali je iskazivan određeni otpor nekoliko zemalja; Njemačke, Nizozemske i Francuske, koje smatraju da je tim zemljama potreban mehanizam nadzora u sektoru pravosuđa. Hrvatska nema nikakav nadzor, ali osim tehničkih preduvjeta, koji još nisu ispunjeni, postoje preporuke koje RH mora zadovoljiti – od 98 preporuka ispunjeno je njih 68, a 14 je prioritetnih.
Što se tiče tehničkih uvjeta, oni bi trebali biti ispunjeni do kraja 2018., a sredinom 2019. bi se mogla donijeti politička odluka o ulasku RH u Schengen. Golemi posao stoji pred RH vladom.
Ovog trenutka ne možemo biti naivni i misliti da će politička odluka biti lagodan postupak, ne treba zaboraviti da smo zemlja koja prema svojim susjedima ima podignute žice – prema Sloveniji i Mađarskoj. Na koji način će se postaviti Vijeće i Komisija prema tim neprincipijelnim blokadama, to tek treba vidjeti.
Vaš kolega Ivan Jakaovčič za N1 kazao je da postoji inicijativa da se o haškim presudama raspravlja i na EU parlamentu.
Danas je srijeda, plenarna sjednica počela je u ponedjeljak. Da je bilo nekih takvih incijativa, onda bi bile predložene na početku rada sjednice a to se nije dogodilo, ali to ne znači da se o tome neće raspravljati na nekim skupinama.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predložio je Fransa Timmermansa, potpredsjednik Europske komisije, da bude posrednik u slovensko-hrvatskom sporu oko granice. Kako komentirate to posredništvo?
Mislim da se EK nalazi u jednoj vrsti iščekivanja. EK kao da je napravila korak unatrag i prepustila Hrvatskoj i Sloveniji da same odluče kako će u sjeni arbitražne presude razvijati svoje odnose. Kad su ga pitali kako vidi svoju ulogu u tom procesu, Timmermans je rekao da mora konzultirati Zagreb i Ljubljanu, a znamo da su ti stavovi različiti. Ne znam kako će se Timmermans u tom procesu snaći.
