Epidemija gripe u Hrvatskoj približava se svome vrhuncu.
Samo u prvom tjednu siječnja u Hrvatski zavod za javno zdravstvo pristiglo je 2.684 prijave slučajeva gripe. Prošle je godine u Hrvatskoj zabilježeno 27 smrti kao posljedica zaraze gripom, piše Novi list.
“To je zasigurno tek vrh sante leda i oboljelih je sigurno znatno više. U sljedećim tjednima očekujemo rast broja oboljelih i vrhunac ovogodišnje epidemije gripe. Pretpostavka je da bi u veljači mogli očekivati pad broja oboljelih kao i jenjavanje same epidemije”, kaže dr. Danijela Lakošeljac, voditeljica Odjela za epidemiologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ.
Postoje tri tipa gripe: tipa A, tip B i tip C. Ovaj posljednji ima najmanji epidemijski potencijal i blagu kliničku sliku dok je tip B češći kod mlađih osoba i najčešće se javlja na kraju sezone epidemije. Iako nije podložan mutacijama poput najčešćeg tipa gripe, tipa A, i tip B podložan je novim sojevima.
Ovogodišnja specifičnost sezone gripe upravo je tip B koji je trenutačno među oboljelima najčešći, a umjesto na kraju, kako se u pravilu pojavljuje, tip B javio se na početku sezone gripe. U Europi trenutno također prevladava tip B, a u cirkulaciji je i virus tipa A (H3N2) koji je ljetos prevladavao u epidemiji gripe na južnoj hemisferi. Više od polovice virusa gripe koji su cirkulaciji genetski je karakterizirana, a aktualni virus tipa A (H3N2) pripada soju čija se komponenta nalazi i u ovogodišnjem cjepivu protiv gripe. Epidemiolozi pritom ističu kako mutacija pojedinog virusa ne znači da će cjepivo biti nedjelotvorno na taj virus.
VEZANA VIJEST
Gripa je zarazna bolest koja se vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, ali i sa životinja na čovjeka, kapljičnim putem. To znači da se svatko može zaraziti ako boravi u prostoru u kojem je i oboljela osoba i nije važno kašlje li oboljela osoba ili ne. Tijekom epidemije mogućnost zaraze virusom gripe je izrazito velika, pa se samo izolacija može smatrati mjerom izbora kod sprječavanja zaraze virusom. Osnovna načela liječenja gripe su mirovanje dok je povišena temperatura, u toploj prostoriji s ovlaženim zrakom, uzimanje dosta tekućine poput toplih napitaka te primjena antipiretika odnosno lijekova i drugih sredstva za snižavanje temperature.
“Gripa je zarazna bolest uzrokovana virosom gripe koja u pravilu započinje s općim simptomima poput visoke temperarure, malaksalosti i bolova u cijelom tijelu. Nakon toga javljaju se respiratorni simptomi koji traju, u pravilu, dva do sedam dana. Tipično je za gripu da njezini simptomi nastupaju jako naglo”, ističe dr. Lakošeljac.
Stručnjaci preporučuju da temperaturu koja je karakteristična za gripu valja snižavati tek kada je povišena iznad 38,5 °C. Naime, uloga i pojavljivanje temperature u infekciji još nije u potpunosti istraženo pa se zato i postavlja pitanje je li nužno uvijek snižavati povišenu temperaturu.
Vrlo visoku temperaturu treba snižavati, a umjereno povišenu samo ako čini velike subjektivne poteškoće bolesniku. U dojenčadi i male djece treba savjesno snižavati temperaturu, jer u njih visoka temperatura može izazvati grčeve.
Najvažniji lijekovi protiv povišene temperature su acetilsalicilna kiselina, odnosno salicilati i paracetamol. Važno je istaknuti da se lijekovi koji sadrže salicilate ne smiju davati djeci stoga je važno pažljivo pročitati uputu koja je priložena uz lijek. Antipiretici su ujedno i lijekovi protiv bolova pa uspješno ublažavaju i druge simptome kao što su bolovi u mišićima i zglobovima ili glavobolja.
U liječenju gripe često se spominje i uloga vitamina koji ne sprječavaju prijenos virusa i nastanak infekcije, no pojačavanjem opće otpornosti vjerojatno utječu na lakše prebolijevanje bolesti. Rabe se i kapi za nos kojima se smanjuju otok nosne sluznice i sekrecija. Kapi za nos treba racionalno upotrebljavati, ne dulje od sedam dana, a isti se učinak postiže inhalacijom vodene pare. Pri upornom suhom kašlju korisni su antitusici, odnosno lijekovi koji suprimiraju refleks kašlja, a kod produktivnog kašlja lijekovi koji pospješuju iskašljavanje.
“Opće mjere prevencije su pranje ruku i izbjegavanje mjesta na kojima se okuplja velik broj ljudi. Cjepivo se kao prevencija preporuča starijim osobama, kroničnim bolesnicima i svim zaposlenicima u zdravstvenim ustanovama i stacionarima. Kada se bolest pojavi, potrebno ju je preležati i izbjegavati odlazak liječniku kako bi se spriječilo njezino daljnje širenje. Gripa je ozbiljna bolest i potpuni oporavak od bolesti zna potrajati dugo, čak i do mjesec dana. Danas postoje i antivirusni lijekovi čiju primjenu treba započeti rano, unutar 48 sati od pojave prvih simptoma gripe. U pravilu ih preporučujemo osobama kod kojih bi gripa mogla izazvati ozbiljne posljedice”, preporuča dr. Lakošeljac.
