Gašenje tvrtke Terma Zagreb, projekta Grada i Ine nakon osam godina postojanja; nova adresa Škole primijenjene umjetnosti i dizajna - jer Trga Maršala Tita više nema, kao i novo ime - ono generala Janka Bobetka, koje se smiješi jednoj ulici u novom naselju u Novom Zagrebu, samo su neke od točaka dnevnog reda sutrašnje sjednice Gradske skupštine.
Što će na kraju biti s Termama Zagreb, još nije posve jasno, ali s obzirom na to da Trga maršala Tita u Zagrebu više nema, i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna ‘seli” sjedište s dosadašnje adrese ‘Zagreb, Trg maršala Tita 11’, na novu adresu ‘Zagreb, Trg Republike Hrvatske 11’, a po blagoslovu zagrebačke Gradske skupštine odluka će stupiti snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.
Kad je riječ o nazivima ulica u hrvatskoj metropoli, na kartama bi ubuduće ulica koja se odvaja iz Avenije Većeslava Holjevca u smjeru zapada prema POS “Podbrežje” trebala nositi ime u spomen na hrvatskog branitelja stožernog generala Janka Bobetka.
VEZANE VIJESTI
Prijedlog zaključka o imenovanju ulice stiže Gradskoj skupštini od Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova kojim predsjeda Zlatko Hasanbegović, koji će na sjednici gradske zastupnike i zastupnice obavijestiti o ovoj inicijativi Hrvatskog generalskog zbora. Generali su, doduše, kad su pokrenuli inicijativu prije tri godine na umu imali neku ulicu ili trg u centru Zagreba poput ulice Medveščak ili Miramarske ulice, ali vijeća tih gradskih četvrti otklonili su mogućnost preimenovanja javnih površina na svome području.
Potporu predloženom imenovanju dali su Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske i Gradski ured za branitelje Grada Zagreba, međutim, Vijeće Gradske četvrt Novi Zagreb – zapad kazalo je da nije suglasno s imenovanjem ulice po Janku Bobetku bez dodatnog i posebnog obrazloženja, a kasnije su imali i svoj prijedlog da se predloženu ulicu imenuje u spomen na Ivana Pavla II, a da se Ulicom Janka Bobetka imenuje druga ulica unutar naselja “Podbrežje”.
No, prema mišljenju koje su iznijeli članovi Odbora na sjednici za takvo imenovanje prethodno je potrebna suglasnost Nadbiskupskog duhovnog stola Zagrebačke nadbiskupije koje vijeće četvrti nije zatražilo. U međuvremenu se Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove obratio izvođač radova sa zahtjevom za dodjelu kućnog broja, a i Grad Zagreb je pred sklapanjem prvih ugovora o najmu stanova pa bi daljnje odugovlačenje postupka imenovanja dovelo do nemogućnosti određivanja adrese izgrađenih stambeno-poslovnih objekata. Stoga, navodi se u prijedlogu zaključka Skupštini, ulicu treba imenovati čim prije.
Podsjetimo, Bobetko je u JNA došao do generalskog čina, a u Hrvatskoj vojsci je između 1992. i 1995. bio načelnik Glavnog stožera. Haško tužiteljstvo podignulo je protiv njega optužnicu za ratni zločin, ali ga je Vlada Ivice Račana 2002. odbila izručiti. Nešto manje od godinu dana kasnije, Bobetko je umro.
Na prijedlog da Bobetko dobije svoju ulicu još je lani reagirala Inicijativa mladih za ljudska prava ocijenivši prijedlog kontroverznim. Naime, iz Inicijative su upozorili da bi ako bi bilo koja ulica u Zagrebu ili u Hrvatskoj nosila njegovo ime, to bilo vrlo loše za kulturu sjećanja općenito.
Međutim, Hasanbegović je lani rekao kako misli da Bobetkova optužnica ne može biti razlog da mu se ne posveti jedna ulica u Zagrebu: “Kad bismo tražili dlaku u jajetu, onda bi svaka osoba mogla biti zbog nečega prijeporna. Bobetko je bio jedan od ratnih načelnika Glavnog stožera, time važan akter Domovinskog rata i zato je zaslužio ulicu”, kazao je i rekao da ne zna tko bi to bio protiv Bobetkove ulice.
No Inicijativa mladih za ljudska prava smatra da bi ulica kojoj je namijenjeno da nosi ime generala Bobetka, trebala nositi ime Josipa Reihla-Kira čije ime ponosno može stajati na bilo kojoj ulici u Zagrebu i ono bi pronosilo bi vrijednosti mira, tolerancije i pomirenja što je i poruka mladima da je važno raditi na tim vrijednostima, istaknuli su u Inicijativi.
Podsjetimo, Josip Reihl-Kir je bio hrvatski policajac, odnosno zapovjednik policije u Osijeku, koji je na tu dužnost postavljen nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine. U nastojanju da spriječi otvoreni rat u istočnoj Slavoniji Reihl Kir je često sam i nenaoružan odlazio na barikade srpskih pobunjenika oko Osijeka ne bi li ih privolio na razgovor i odgovorio od neprijateljskog djelovanja. No takav pristup, provlači se sumnja već više od četvrt stoljeća, nije odgovarao gospodarima rata na istoku Hrvatske i vrhu ondašnje vlasti, a mnogi se pitaju nije li njegovo ime svojevrsna smetnja i danas.
Baš kao i neka druga imena poput obitelj Zec te Milana Levara, Slobodana Budaka i Vladimira Primorca, koji već nekoliko godina na prijedlog Inicijative mladih za ljudska prava čekaju hoće li dobiti svoje parkove i ulice u Zagrebu, ali i u drugim gradovima.
