SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula u emisiji Novi dan iz Strasbourga komentirao je hrvatsku vanjsku politiku, posjet Aleksandra Vučića Zagrebu, granični spor sa Slovenijom, stanje u SDP-u...
Što očekujete od govora Andreja Plenkovića?
Jučer smo s premijerom na večeri razgovarali kakav bi trebao biti njegov nastup kao i europskom kontekstu u kojem će se dogoditi taj govor. Više me zanima kakva će biti reakcija na ono što će istaknuti. Očekujem da će barem u jednom dijelu dvorana biti ispunjena. Zanima me kako zastupnici primaju ono što će im poručiti Plenković. Hrvatska je ušla u EU koja se mijenja, postaje neka druga EU i upravo se ovakvi razgovori odvijaju kako bi se obnovilo povjerenje u Europski parlament. Nije čudno da se hrvatski premijer predstavlja drugi u ovom formatu. EU pokazuje interes za političare i države koji se nalaze u rubnom dijelu EU i osjećaju težinu problema koje EU sada osjeća. Irskog premijera se pitalo o Brexitu. Danas se predstavlja i cjelovita strategija o proširenju, a Hrvatska graniči sa tri zemlje koje su na nekom stupnju pristupanja. Vidjet ćemo koju će Plenković predložiti viziju, a vidjet ćemo i reakciju parlamentaraca.
Je li Hrvatska bliža mainstream politici EU ili Višegradskoj skupini?
Koliko god mi parlamentarci skrbimo za interes hrvatskih građana mi imamo i svoje razlike. Dobro je pitanje sada gdje u toj slici sadašnje EU Hrvatska želi da se percipira. Dojam da Hrvatska sada nije mainstream, nego je na liniji nekih članica koje su u sporu sa EU, kao što je Poljska za koju Komisija predlaže oduzimanje glasa.
VEZANE VIJESTI
Je li Plenković propustio poentirati na način da kaže da je u Hrvatskoj bolje nego u Poljskoj i Mađarskoj?
Mnogo je debata koliko glavni protagonisti vanjske politike u Hrvatskoj ne dijele istu strategiju. Volio bi da imaju zajedničku strategiju. Mislim da ono što rade predsjednica i premijer su različite slike istog novčića. Politička klima u Hrvatskoj nalazi svog odraza i u vanjskoj politici Hrvatske. Hrvatska se traži u sklopu podjele u EU.
Dolazak Vučića u Zagreb?
Volio bi da ne bude protokolaran i dio samo nekog PR napora da se pokaže da dvije zemlje komuniciraju. Kao i posjet Erdoganu, vrijednost takvog susreta se pokazuju rezultatima takvog sastanka. Između Srbije i Hrvatske postoji niz problema koje bi trebalo rješavati u interesu dviju zemalja, ali i regije. Koji put se ozbiljni problemi mogu riješiti sretnom i spretnom improvizacijom, ali ne vjerujem da to sada može biti tako. Problemi između Hrvatske i Srbije se talože godina, još od agresije. Nakon tih susreta stvari više ne smiju biti iste, a nisam uvjeren da će to biti nakon ovog susreta. Postoji vanjski pritisak da se stvari počnu rješavati između Hrvatske i Srbije.
Problemi Hrvatske i Slovenija na granici?
EU je navikla i na uvoz problema. Cipar je ušao u EU iako je to podijeljen otok. Usprkos mnogim naporima ta se situacija ne rješava onako kako bi htjela to EU. Hrvatska i Slovenija su unijele svoje probleme u EU. U nacrtu se govori na koji način se rješavaju prepreke koje su između njih.
Ima li u europskim institucijama komentara na rat kaznama između Hrvatske i Slovenija?
Taj spor živi u raspravama, ali ne drži neko visoko mjesto u insitucijama EU. Taj rat je ispucan. Time se ništa ne rješava. Nisam uvjeren da se problem može riješiti dok ne prođu slovenski izbori.
Ulazak Hrvatske u Schengen?
Hrvatska mora ove godine riješiti sve tehničke pretpostavke, kako bi ostali samo politički kriteriji o kojima će se odlučivati o ulasku u Schengen. Tada dolazimo u područje čiste politike. Europski parlament je raspravljao o proširenju Schengena i moja grupa je dala podršku za ulazak Bugareske i Rumunjske pa nakon toga i Hrvatske u Schengen.
Ulazak Hrvatske u Eurozonu?
Hrvatska treba pažljivo pratiti sve što se događa u eurozoni, visoko smo eurizirana zemlja i životno smo zainteresirani da uđemo u schengenski prostor, ali i u euro.
Kriza u Agrokoru?
Javnost nije dovoljno informirana o onome što se događa u Agrokoru. Ovisi koja strana u nagodbi i restrukturiranju želi ostvariti veću korist i onda plasiraju dokumente. Greška je što se zaključilo saborsko povjerenstvo o Agrokoru, jer mi nemamo dovoljno informacija što se sada događa u Agrokoru. Šutnja od strane Vlade samo pojačava dojam da se ne radi o uobičajenim poslovnim uzusima.
Je li vam sporno što je Texo Managment savjetnik?
Cifre o kojima je riječ lako uzbuđuju hrvatsku javnost, a više me iznenadio stav privremenog vjerovničkog vijeća koji tu ne nalaze ništa sporno. Sumnjičavost javnosti je opravdana jer stvari nisu dobro iskomunicirane i Vlada se o tome ne izjašnjava.
SDP je u padu po CRO Demoskopu. Popularniji ste od Bernardića?
SDP se nalazi u krizi. Volio bi da u 2019. uđemo kao konsolidirana stranka i da probleme ostanemo iza sebe. Čini mi se da SDP još uvijek traži sebe i veća je dinamika u SDP-u nego što nudimo dinamiku u Hrvatskoj.
