U Novom danu o sigurnosnim aspektima oko Agrokora govorio je stručnjak za geopolitiku i nacionalnu sigurnost Vlatko Cvrtila.
Koliko je Agrokor sigurnosni problem?
Riječ je o problemu koji je imao značajna obilježja gospodarskih pitanja, a s vremenom je postalo jasno da bi tu moglo biti i pogodovanja i korupcije u nekim elementima. On je prije svega gospodarski problem, politički, a moglo bi se pokazati da ima i sigurnosnih aspekata.
Predsjednica je poručila da je Ramljakova pozicija neodrživa.
Ona bi po našem Ustavu i zakonima trebala biti jednako kao i premijer informirana, bilo je na određeni način jasno da će se ovaj tjeda nešto događati kad je raspušten Sabor, Vlada si je dala određeno vrijeme za određene odluke, premijer je zatražio izvješće, ona su iščitana jako dobro vjerojatno, vjerojatno se osluškivalo i bilo javnosti, a isplivale su tu određene informacije. Vlada mora nešto poduzeti, više se ne govori da će Vlada donijeti odluke, nego premijer, on je preuzeo dogovornost i donijet će određene odluke, mora ih donijeti što prije.
SOA je prošle godine upozorila na nekoliko ključnih ugroza kada je u pitanju Agrokor.
Ona je bila uključena u praćenje krize od početka godine, dakle i prije “lex Agrokor”, ona se uključila jer su postojali određeni elementi koji se često pojavljuju kroz financijsko-poslovne aranžmane, tu su Sberbanka i Rusija, to je nešto što je upalio alarmi naravno da je u tom smislu dužna pratiti situaciju i upozoravati tamo gdje postoje rizici, to je njihov posao, ali ne samo taj posao, nego i praćenje svega onoga je pitanje sigurnosti i stabilnosti, a jasno je i što bi pitanje Agrokora moglo značiti za gospodarstvo ne samo RH, nego i susjednih država pa samim time je to pitanje koje ima i svoje sigurnosne elemente.
VEZANE VIJESTI
Koliko Vlada može u drugim državama kontrolirati procese oko Agrokora?
Agrokor ima ozbiljnu pozciju na njihovim tržištima i strateški je važan, i ako normalno nastavi poslovati, iz gospodarskih i financijskih razloga moraju voditi računa, a vidjeli smo da i da su se one uzbunile i pokušale pokrenuti slične procese kako se ne bi prelila situacija iz RH i riječ je o važnom pitanju i za susjedne države.
Tu je i pitanje mogućih tužbi.
Velika opasnost, jako je teško procijeniti koji se instrumenti mogu koristiti gdje i kkao mogu proći izvan ovih država, a riječ je o velikom izazovu koji neće prestati završetkom rada izvanredne uprave, tu je i Todorić sa svojom ustavnom tužbom tako da ćemo o Agrokoru još pričati.
Četvrti element koji je SOA spominjala je i da bi se u slučaju Agrokora moglo govoriti o otpuštanjima.
To je jedan element koji se spominje od početka i Vlada ga je uzimala kao najozbiljniji kad je ušla u proces, često se u istupima isticalo upravo lu funkciju da se spase radna mjesta i spriječi domino učinak. Bit će malo zadovoljnih u procesu, samo poslovanje kompanija će biti opterećeno određenim događanjima koji će se možda naknadno pojaviti, a Vlada će morati preuzeti odgovornost.
Koliki je politički rizik za Vladu RH?
Ušli su s vrlo otvorenim namjerama da bi spriječili širenje krize koju bi bilo teško spriječiti, oni možda u tom trenutku nisu bili svjesni dimenzija svih izazova, ali danas možemo reći da se suočila s ogromnim izazovom u kojem se prelamaju svi problemi od nastanka RH.
Što je bio ključni trenutak po Vašoj procjeni – lex Agrokor, savjetnici, objava dokumenta o Texo Management – je li taj dio o Texo bio ključan?
Da, jer sve ono što se događalo do tada su bile informacije koje su se relativno kratko zadržavale u medijima, no pojavile su se veze i u središtu Ramljak i ti su događaji otvorili mogućnost da se tu možda radi o pogodovanju i nalijepile su se sumnje da postoje neke struktrue koje žele iskoristiti situaciju, to je nešto što je ozbiljno zabrinulo i javnkost traži odgovore. Vlada je preuzela odgovornost da sve bude u skladu sa zakonom, dosta je alarmantno stanje, a rješenje nije samo odlazak Ramljaka, pitanje je tko će doći.
Tu je i prestanak Istražnog povjerenstva za Agrokor.
Čini se da je nedostajalo trasparentnosti u cijelom procesu – čim se odbijalo njegov rad, odmah postoji sumnja da se nešto nastojalo sakriti i to je moment kada treba preuzeti odgovrnost i da netransparentnost ne ugrožava proces. Ono bi vjerojatno pružilo neke određene informacije, a kako je teklo vrijeme nije bilo odgovora na neka pitanja koja javnost traži i imali smo pokušaj one tematske sjednice.
Je li tematska sjednica saborskog Odbora za gospodarstvo bila ključna točka?
Da jer su mnoga pitanja ostala neodgovorena, neka polovično i mislim da čak neka pitanja koja su tamo postavljena nisu bila ključna, a vidjelo se da postoje određeni momenti koji nisu objašnjeni, bio je to pokušaj saniranja štete, ali nisu preokrenuli stav javnosti i sada se na prikladniji način pokušava riješiti stvari.
Je li moguće uz smjenu Ramljaka govoriti i o mini rekonstrukciji Vlade?
Teško je na to odgovoriti, ide se prema vrhuncu situacije i to je dobra situacija pokazati da se nešto poduzima, a kad tome pridodamo ostavku tajnika u Ministarstvu demografije što bi da nema Agrokora bilo ozbiljno pitanje – kriza je takva da nije dovoljan samo odlazak Ramljaka i dolazak osobe kojoj će se vjerovati, nego bi trebalo u određenom političkom smislu učiniti još nešto, a situacija je slična onoj kad je raskinuta koalicija s Mostom. Ne treba zaboraviti ni da u petak na glasanju nije bilo većine u Saboru i to je jedan element koji također treba uzeti u obzir.
Može li se reći da je jedina pozitivna činjenica za Vladu da nema jake oporbe?
Da, ako računamo da postoji velika fragmentacija i interes u borbi za drugo mjesto na listi popularnosti za drugo mjesto između tri opcije – SDP, Most, Živi zid i da se nitko ne želi dovesti u lošiju poziciju kad bi koalirao s nekim drugim. Oporba nije dovoljno jaka i to se dobro koristi jer je jako teško artikulirati što je oporbena situacija i stav – rijetko se slažu, vidjet ćemo kako će oko ovoga tko istrčavati i to je zgodna situacija za Vladu, ali ne bi trebala dugo trajati. Vlada mora pokazati odlučnost, a pitanje je koliko će daleko ići.
Bi li potencijalno imenovanje SDP-ova Zvonimira Mršića pokazalo smjer da u ovakvim situacijama idemo korak prema velikoj koaliciji?
Ona se često spominje i kao model se uzima Njemačku, ali nisam siguran koliko je ona moguća u ovim uvjetima. On je došao iz politike, u Podravci je ostvario dobre rezultate, Ramljak ga je pozvao kao savjetnika da vodi odabran segment, ako bi politički racionalno razmišljali uzmijaući u obzir sve što je slučaj donio, bilo bi dobro da se uzme osobu koja nije vezana s nekim iz Vlade ili ptencijalnim strukturama koje se u javnosti pokazuje kao parastrukture, koji se dokazao i na kraju krajeva je unutra, jako je važno da se vidi koja su jamstva i da se nastavi proces kako Vlada očekuje. Ovo je ključni moment i za političku budućnost RH i ako se napravi nešto što bi imalo socijalne posljedice, onda je to velik teret koji će opterećivati političke procese. Ako Vlada ne uspije, bez obzira kako se novi zvao i tko on bio, protestne stranke – pokazalo se u dosadašnjim slučajevima – one mogu dobiti veliku podršku javnosti, a možemo samo razmišljati kako bi sve izgledalo s obzirom na to da je Agrokor tema, a bez obzira tko dođe – taj proces mora biti puno transparentniji.
Vidjeli smo na slučaju Ine jasnu i oštru polemiku – je li ona oko Agrokora moguća?
Kontinuirano se događaju u cijelom svijetu transformacije među institucijama, poredak je uzdrman i dolaskom Trumpa i slabe se mjesta gdje se diplomatski razgovara, zauzima se za nacionalne interese i ide se prema tome da se ostvaruje moć u svakom dijelu svijeta, a ova regija još nema definirano kamo smjera u budućnosti. RH iako je dio EU i NATO-a, dio je i nje i predstavlja ključ stabilnosti ove regije i natjecanje je sada u energetskom prostoru i za energetsku stabilnost, tu je i pitanje LNG terminala, ne treba zaboraviti ni pitanje Pelješkog mosta. Nije lako upravljati politikama i politikom u takvim odnosima, sada je pitanje u kojem će(mo) se smjeru kretati, stanje za RH je vrlo izazovno.
