Problemi za tada novog rektora zagrebačkog Sveučilšta počeli su već na inauguraciji optužbama za rastrošnu svečanost, ali i pitanjem zašto je najveće hrvatsko sveučilište tada ispalo s liste 500 najboljih na svijetu.
“To je posljedica nekoliko loših odluka u prošlosti, ali i pada financiranja, ne može se napredovati. Dakle, mi smo došli među 500 nakon što smo osam godina financirali, to vam je tromi sustav koji nakon 6-7 godina reagira”, objašnjavao je tada Boras.
VEZANA VIJEST
Za vrijeme njegovog mandata sustav je reagirao samo 2016. godine kada se Zagrebačko sveučilište nakratko vratilo među TOP 500, da bi lani opet ispalo s ljestvice. Boras se ispočetka uglavnom bavio financiranjem.
U njegovom mandatu promijenila su se čak četiri ministra obrazovanja. Prvi ozbiljnjiji problemi počinju spornim ugovorom između KBF i Filozofskog fakulteta, kojeg su jedni tumačili kao suradnju, a drugi kao spajanje.
Problemi rastu i na Hrvatskim studijima gdje Boras postavlja svog kandidata, koji nije bio prvi izbor tamošnjeg Vijeća. Pokušao se ukinuti i studij filozofije, a dio profesora brinuo se da je to pokušaj odmazde ministra Pave Barišića koji je prijavljen za plagiranje upravo s tog odsjeka.
Boras je u ime autonomije Sveučilišta čak tri puta dizao tužbe pred Ustavnim sudom, a jednom zbog saborskog Odbora za etiku koji je donio mišljenje da je upravo Pavo Barišić plagirao jedan od svojih znanstvenih radova. Dvije tužbe je i dobio.
Tužio je i medije, a posljednji put pokušao je – zbog jedne izjave medijima – tužiti i studenta vlastitog Sveučilišta od čega je pod pritiskom javnosti na kraju ipak odustao.
Sindikati su se pak žalili zbog nezakonitih zapošljavanja, a iza Borasa ostale su i optužbe da je novac za znanstvene projekte isplaćivao sam sebi. Sve zajedno – mnogo toga za rektora koji je na Sveučilište poželio vratiti biblijske vrijednosti.
