Damir Boras ostaje rektor Sveučilišta u Zagrebu, i to uvjerljivom većinom, a Damir Bakić je u izjavi nakon izbora Borasu zaželio sreću u radu te istaknuo da je Senat poručio Sveučilištu i javnosti da je zadovoljan smjerom u kojem Sveučilište ide. Boras je dobio 54 glasa, Bakić je dobio 15 glasova, a jedan glas je bio nevažeći.

Naime, 70 članova Senata na izvanrednoj sjednici tajnim glasovanjem odlučilo je tko će od dvojice predloženih biti novi rektor – aktualni rektor Damir Boras ili profesor na Matematičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta toga sveučilišta Damir Bakić.

Izbor je održan u skladu s odlukom sveučilišne uprave, ponovno bez prisutnosti medija, kao što su im i tjedan dana ranije – 16. veljače, iza za javnost zatvorenih vrata, predloženici Boras i Bakić predstavili svoje rektorske programe. 

Boras će svoj mandat započeti 1. listopada 2018. godine i voditi Sveučilište u Zagrebu do 1. listopada 2022. godine, a u izjavi nakon izbora pozdravio je Bakića te je pobrojao sve kojima je zahvalan te istaknuo: “Zastupam stav da Sveučilište treba podržavati samostalnost dekana jer ćemo samo uz njih imati snažno i utjecajno sveučilište. Zalagat ću se za akademski pristup i toleranciju. Poželio bih vam nove i brojne uspjehe u sljedećoj godini, nove patente u znanosti, razvoju i umjetnosti”.

Smatram da su vjerodostojnost i program rada te spremnost braniti ono za što se zalažete najvažniji za odabir rektora, prihvaćam svaku konstruktivnu kritiku, a svima onima koji su iznosili neistine opraštam i poručujem im da pronađu bolji put u životu, kazao je Boras.

To što sam dobio 54 glasa velika je odgovornost, kazao je Boras te se osvrnuo na medije povodom novinarskog pitanja kazavši: “Što se tiče medija, u početku moga mandata, bila je dobra suradnja, a onda je došlo do izvrtanja činjenica. Dogodila se negativna kampanja pa sam smanjio osobnu komunikaciju s novinarima. I oni koji nisu glasali za mene, imali su velike koristi od ove uprave”.

Očekujem i nadam se i želim da bude otvorena i suradnja s medijima, dodao je i rekao da će njegova inauguracija koštati nula kuna jer nema potrebe za nečim više s obzirom na to da više nije nov, a odbacio je i kritike da si je sam isplaćivao novac za svoje projekte.

Kazao je da je okosnica njegova programa briga za kadrove i poručio da se nada da će proći ova kriza u politici, a da će onda doći na red mladi, odnosno studenti, a upitan za činjenicu da je zagrebačko sveučilište ispalo s liste 500 najboljih na svijetu kao razlog je naveo probleme u financiranju jer se ne može isfinancirati nove znanstvene projekte, ali je ustvrdio da su poboljšali izvlačenje novca iz europskih fondova.

Ne možemo biti bolji, ako imamo slaba financiranja, ali ipak smo to poboljšali – Sveučilište je daleko bolje ako uzmemo u obzir kako je financirano. Imamo kvalitetu, moramo gledati cjelinu i osigurati da oni koji idu na manje zahtjevne fakultete nađu posla, poručio je stari novi rektor koji se požalio da kao rektor prima plaću kao tehničar u Beču.

Bakić: Senat je poručio Sveučilištu i javnosti da je zadovoljan smjerom u kojem Sveučilište ide

Želim rektoru Borasu puno više uspjeha u radu, poručio je Bakić u izjavi nakon izbora.

Ponosan sam na sve poruke koje smo uputili, na svu pozitivnu energiju koju smo odaslali i koju smo dobili, na ogromno povjerenje i nade koje smo pobudili, poručio je i dodao da osjeća i ogromnu zahvalnost.

Mislim da smo učinili veliku stvar i ponosan sam da sam bio u ovom natjecanju i imao priliku surađivati s toliko predivnih ljudi, istaknuo je Bakić

Teško mi je reći što je presudilo, rekao je te pobrojao – shvaćanje Senata, kako se shvaća svoju odgovornost, kakav Senat naprosto jest.

Očekivao sam više glasova, ostajem aktivni član Senata, Senat je poručio Sveučilištu i javnosti da je zadovoljan smjerom u kojem Sveučilište ide, zaključio je Bakić.

Program Damira Bakića je otvoreno Sveučilište “funkcionalno i horizontalno” integrirano

“Ovo je program otvorenoga Sveučilišta”, riječi su kojima je svoj program sažeo profesor Damir Bakić.  Sadržaj program objasnio je u 22 odrednice od kojih je prva otvorenost Sveučilišta u Zagrebu javnosti te Rektorata sastavnicama, a druga participativno, transparentno i odgovorno upravljanje Sveučilištem uz poštovanje svih propisa i procedura te reafirmacija uloge svih sveučilišnih tijela, osobito Senata i svih odbora, i intenziviranje rada svih stručnih službi na korist i za potrebe svih sastavnica, studenata i zaposlenika.

Smatra da sveučilišne sastavnice trebaju zadržati pravu osobnost, ali i da Sveučilište treba “funkcionalno i horizontalno” integrirati, te na Sveučilištu poticati međufakultetske studijske programe na svim razinama studija.

Istaknuo je i potrebu da se poboljša kvaliteta istraživačkog rada te prepozna, potiče, vrednuje i nagrađuje znanstvena i umjetnička izvrsnosti, a da se pritom uvažavaju različite koncepcije i indikatori izvrsnosti u pojedinim područjima i disciplinama.

Jedan od naglasaka u Bakićevu programu je i “energičan nastavak prostornog razvoja Sveučilišta, posebice nastavak uređenja, izgradnje i povećanja funkcionalnosti Kampusa Borongaja te oživljavanje projekta Sjevernog kampusa”.

U rektorskom programu Bakić se zauzeo i za popularizaciju nastavničkih studijskih programa i financijsko pomaganje studenata nastavničkih studija, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (MZO), kako bi se promijenio nezadovoljavajući status nastavnika u društvu.

Damir Boras: Utjecanjem na politička tijela povećati ulaganja u znanost i razvoj do 1,4 posto BDP-a

Dosadašnji rektor i predloženik za novi četverogodišnji rektorski mandat Damir Boras vjeruje kako je najvažnija zadaća rektora i Rektorskoga zbora u vezi s istraživačkim radom i obrazovanjem na visokim učilištima “utjecati na politička tijela kako bi se trend kontinuirano niskog ulaganja u znanost i razvoj preokrenuo u povećanje ulaganja od približno 0,7 do 0,8 posto BDP-a (u posljednjih deset godina) do 1,4 posto BDP-a”.

Boras je u programu istaknuo da će kao rektor i dalje podupirati “samostalnost i odgovornost dekana jer će, samo uz snažne dekane, koji preuzimaju svoje odgovornosti, imati i snažno i utjecajno Sveučilište”. Zajedno s prorektorima, nastojat će da studenti, nastavnici, istraživači i drugi zaposlenici Sveučilišta osjećaju da su cijenjeni te da su u središtu njihova interesa i zalaganja.

Smatra kako svi na Sveučilištu trebaju podupirati istraživački rad i inovacijsku djelatnost te da studijske programe treba neprestano prilagođavati potrebama društva i tržištu rada u Hrvatskoj.

Najavio je da će, ako bude ponovno izabran, i dalje provoditi smjernice prostornog razvoja Sveučilišta u Zagrebu. Dodao je da je, radi boljega financiranja kapitalnih projekata, pripremljen Katalog kapitalnih projekata Sveučilišta.

Boras vjeruje da i dalje treba ulagati u poboljšanje studentskoga standarda kroz projekte studentskih centara i posebno se posvetiti izgradnji novih smještajnih kapaciteta na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaju.

Za izbor rektora potrebna je natpolovična većina ukupnoga broja članova Senata, što znači 36 glasova od ukupno 70 članova Senata.  Ako u prvome krugu ni jedan od dvojice predloženika ne ostvari natpolovičnu većinu glasova, pristupit će se drugome krugu u koji će ući onaj koji je u prvome krugu dobio veći broj glasova.

Ako ni u drugome krugu predloženik za rektora ne dobije natpolovičnu većinu glasova članova Senata, pristupit će se trećemu krugu glasovanja u kojemu će kandidat također trebati dobiti natpolovičnu potporu članova Senata, a ako rektor ne bude izabran ni u trećem krugu, izborni postupak će se ponoviti.