Ekonomski stručnjak Andrej Grubišić bio je gost Pressinga s Petrom Štefanićem.
Što smo doznali od današnjeg sastanka s vjerovnicima?
Radi se o poziciji koja je relativno nepoželjna u danim okolnostima. Politika će teško naći osobu koja će sigurno i dobro plaćeno radno mjesto napustiti zbog avanture u Agokoru. Politika i ne krije da čovjek treba biti kompetnetan, da ne bi trebao biti u sukobu interesa, i da bi trebao biti politički podoban. Mislim da svi koji su u koaliciji bi trebali odobriti tog čovjeka, svima bi trebao biti po volji.
VEZANE VIJESTI
Je li u ovo trentku na Vladi uteg da bira? Koliko se pitaju vjerovnici?
Pitanje je koji vjerovnici. U javnosti najčešće vidimo dio domaćih dobavljača. Politika je rekla da je dominantni razlog za donošenje bilo čuvanje radnih mjesta, rekao bih da se najviše pita hrvatske dobavljače.
Marica Vidaković kaže da je danas svatko isplakao svoje.
Jedino u što smo sigurni je da svatko ima svoj partikularni interes. Pitanje je samo radi li to netko na štetu drugih. Savršeno je jasno da neki dobavljač Konzuma ima interes da dobije svoja potraživanja. Treba postaviti pitanje koji je interes svih drugih za takvo nešto. Ako se spašava Konzum, kako na to gledaju drugi malotrgovački lanci… Njih nitko ne spašava nego su prepušteni tržišnoj utakmici.
Smatrate li da je opravdanje da se radi o strateškoj tvrtki prodavanje magle?
Ultimativni ekonomski strateški interes je životni standard građana. Po mnogim parametrima, Hrvatska je među najsiromašnijima u Europi. Kad država kaže da je nešto od strateškog interesa, vodite računa o tome da političar donosi odluku koja ima posljedice za mnogo ljudi, a nema nikakvu odgovornosot. Kad netko kaže da ima političku odgovornost, možete slobodno odmahnuti rukuom. Kako su obranjena radna mjesta u Agokoru? Tako da ste prisilii vjerovnike da ne mogu naplatiti milijarde kuna glavnice. Zamislite da su vaše!
Što je s pozicijom Sberbanke?
Koliko sam uspio popratiti, ako je netko dao 8 – 9 milijardi kuna, on ima puno interesa da se ponaša ekonomski razborito. Ako ništa, postoje računi i transakcije koji su evidentirani, da su ti novci došli u sustav. Što će biti sa Sberbankom, to znam loše kao i vi.
Kakav bi Vi savjet dali Sberbanku, da ostanu u procesu ili da se povuku?
Poslovni razum uvijek sugerira da je nužno postići dogovor. Uvijek je lako tužiti. Vjerojatno bi im sugerirao da se pokušaju dogovoriti.
Što će se dogoditi ako se nagodba ne sklopi do 10. srpnja?
Jedino razumno rješenje je da će Vlada nekom uredbom ili aktom pridužiti trajanje izvanredne uprave dok se nagodba ne sklopi.
Sad se priča o višečlanoj upravi, koja je razlika?
Suštinski to je po meni potpuno irelevantno. Mislim da je za postizanje nagodbe tko će biti povjernik nebitno. Koncentracija moći u jednoj osobi je jako opasna za ovaj proces.
Logika ovog zamjenika je politika koja je potpuno ušla nespremna. Nisu predvidjeli mogućnost da povjerenik može otići, pa eto bar će sada imati zamjenika.
Kakav to mora biti profil osobe? Tko bi bila idealna osoba da se sad pred kraj ukrca u brod?
Razvidno je da čovjek treba imati relevantno financijsko i poslovno iskustvo, bilo bi dobro da ima iskustva u nekom obliku nagodbi, ne nužno oko lex Agrokora, da ima iskustva u upravljačkim pregovorima gdje imate vrlo heterogene interese koje treba dovesti za isti stol, i ne samo dovesti ih za stol – već i postići nagodbu. Ja vjerujem da u Hrvatskoj ima takvih osoba, u Europi i svijetu ih također ima. I jako je važno da ne bude u nekakvom sukobu interesa. Nerijetko u konzultanskim ugovorima imate klauzulu gdje izjavljute da niste u sukobu interesa.
Ovo je veliki presedan, vidite da svaki put vas nešto iznenadi u ovom procesu. Da je netko na početku rekao da će izvanredni povjerenik otići jer je nekoga angažirao i da je u sukobu interesa, većina sudnionika bi odmahnula rukom. Otišao je zbog reletivno banalne stvari, banalnu pogrešku je napravio.
Što će se dogoditi ako se nagodba ne sklopi do 10. srpnja?
Jedino rješenje je da će Vlada nekom uredbom ili aktom pridužiti trajanje izvanrdne uprave dok se nagodba ne sklopi.
Koliko će biti uspješno restrukturiranje Agrokora?
Dva su indikatora koja to pokazuju. To će najbolje pokazati veličina otpisa duga i revizijska izvješća koja će pokazati kako je Agrokor poslovao od kada je ušla izvanredna uprava. Moj je strah da restrukturiranje nije napravljeno dovoljno materijalno. Pojednostavit ću – mislim da je Agrokor u lošijem stanju nego u kojem je bio prije nego je došla izvanredna uprava. Vjerojatno Konzum i dalje ‘pada’, pa lančano onda pada Ledo, Jamnica, PIK Belje i svi oni koji imaju Konzum kao kanal prodaje. To su moje slutnje, ali mislim da nisam daleko od istine.
Kako mislite slutnje?
U smislu jer ne disponiram brojevima.
Kako komentirate današnju izjavu šefa Knighthead fonda Wagnera da mu je u interesu da se što prije postigne nagodba, i da fond nije prodavao svoju imovinu u Agrokoru?
Knighthead je svima u Hrvatskoj održao lekciju iz kapitalizma. Ključno pitanje vezano za Knighthead nije je li zaradio ili hoće li zaraditi, to nije problem, ključno pitanje je li disponirao povlaštenim informacijama kada to nije smio.
Druga ključna stvar je jesu li oko roll up kredita možda izdana jamstva koja nisu u skladu sa zakonom.
Ima li išta dobro u tom procesu, Vi ste od početka protiv njega. Po vama, koja je njegova dobra stvar?
Ja nisam za to da država zakonima i dekretima određuje što je dobro za sudionike na tržištu, postoji tisuću načina kako može pomoći, ali to nije ovo.
Ako nema nagodbe, bit će u stečaju. Stečaj ne znači da stisnete ‘delete’ i firme više nema. Pevec je dobar primjer za to, postojala je gomila ekonomskih interesa, ali uz stečaj, ali i malo sreće, sad su solidna kompanija.
Je li Agrokor jedan od primjera koji pokazuje da je hrvatska ekonomija bolesna?
Imamo samo 15 posto ljudi koji su otišli u mirovinu s 40 godina radnog staža. Prije lex Agrokora, Hrvatska je imala najmanji rast BDP u Europi, gotovo najniži u EU, najižu stopu radno aktivnog stanovništa, nešto iznad 50 postoa EU je prosjek 70 posto, a Slovačka ima 90 posto. Kod nas relativno malo ljudi radi. Oko milijun, a od toga oko 400 tisuća ih je u javnom sektoru i onda se postavlja pitanje produktivnosti tih koji radi, pitanje je koliko je produktivnih radnih mjesta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
