Zašto bi tijela javne vlasti bila bez kazne ako krše GDPR?

Vijesti 04. ožu 201813:37 > 13:53
N1

U brojnim svakodnevnim situacijama za realizaciju raznih usluga dijelimo svoje osobne podatke - od odlaska liječniku do chekiranja u nekom hotelu,a riječ je o imenu i prezimenu, OIB-u i brojnim drugim podacima. Naše se podatke treba dobro čuvati, no nije baš da se svi jako trude oko toga pa je Europski parlament (EP) donio prateći pravni propis.

EP je još u travnju 2016. donio Uredbu o zaštiti osobnih podataka (GDPR) da bi izjednačio praksu i sankcije u svim zemljama Europske unije koje imaju različito riješeno to pitanje.

Uredba je stroga, ne dopušta mnogo vremena i donosi drakonske kazne jer zaštita osobnih podataka je ljudsko pravo, a ona bi trebala natjerati sve, bez iznimke, od privatnih tvrtki do državnih i javnih tijela, da se drže, između ostalog, i sigurnosnih protokola za čuvanje podataka, da uvedu mogućnost “zaborava” tih podataka nakon što budu iskorišteni za svrhu u koju su i dani, zaposle službenika za zaštitu osobnih podataka i drugo.

Kazne za kršenje Uredbe su zaista visoke – i do 20 milijuna eura, odnosno četiri posto godišnjeg prometa, a uredba bi se trebala početi provoditi već 25.svibnja, dakle brzo, za nešto više od dva mjeseca.

Prije nego se uredbu može implementirati svaki poslovni subjekt mora utvrditi koje podatke prikuplja, po kojim zakonima, kako ih čuvaa, uništava i slično – a nakon toga kreće edukacija i u velikom broju slučaja – velika ulaganja. Mnogi stručnjaci koji se bave ovom problematikom smatraju da Hrvatska za to baš i nije spremna.

Nadzorno tijelo za ovu Uredbu je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), a trenutno je u javnoj raspravi prijedlog zakona za provedbu te Uredbe, koji je pripremilo Ministarstvo uprave i na njega je stiglo niz kritika. Između ostalog, jedan od članaka tog zakona isključio bi od plaćanja upravnih kazni tijela javne vlasti dok s druge strane predviđa kažnjavanje privatnika.

Uz društvene mreže, to se komentira i u samom sustavu e-savjetovanja gdje je prozvano i neustavnim i nemoralnim, a premda smo se za objašnjenje obratili Ministarstvu uprave do trenutka završetka ovoga teksta nismo dobili ni objašnjenje, niti odgovor planiraju li taj prijedlog Zakona ipak dorađivati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.