Konačan prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima te mini pravosudna reforma teme su o kojima će u srijedu raspravljati saborski zastupnici, koji su novi radni dan započeli zahtjevima za stanku.
SDP-ov Marko Vešligaj govorio je o problemima s financiranjem čišćenja snijega koje imaju jedinice lokalne samouprave, a Goran Aleksić iz Kluba Živog zida i SNAGA-e govorio je o dvije nove pravomoćne presude koje su bitne za hrvatske dužnike te o jednoj presudi EU-a.
“Lokalne jedinice odradile su čišćenje, no kada se podvuče crta mnogi proračuni naći će se u problemima. Jedina mogućnost bar djelomične naknade može doći iz državnog proračuna”, rekao je Vešligaj.
“Ovih dana su donesene tri vrlo važne presude. Sud u Puli je pravomoćno utvrdio da je dužnik preplatio kamate i da mu ih banka mora vratiti, kao i zatezne kamate. Utvrdio je i da nema zastare potraživanja jer je kolektivnom tužbom u slučaju franak zastara prekinuta i počela je teći iz početka danom pravomoćnosti presude. Većina županijskih sudova tako sudi, međutim jedan ipak nije tako presudio i zbog toga moramo čekati konačnu odluku Vrhovnog suda koji će ujednačiti sudsku praksu”, rekao je Aleksić.
Govoreći o presudi zagrebačkog Županijskog suda o konverziji kredita u francima, poručio je da ta presuda budi još veću vjeru i nadu da će svi dužnici koji su konvertirali kredite u švicarskim francima moći dodatno tužiti i dobiti.
Sud EU donio je odluku da je u slučaju između Nizozemske i Slovačke klauzula za zaštitu ulaganja u jednom bilateralnom ugovoru između dviju zemalja EU suprotna EU pravu i ta je presuda primjenjiva na sve bilateralne ugovore pa tako i na ugovor između Hrvatske i Austrije na temelju kojega je Unicredit pokrenuo arbitražni spor protiv RH u Washingtonu zbog konverzije švicarskog franka, kazao je Aleksić te je istaknuo da je time Sud EU potvrdio da je sve ono što Udruga Franak tvrdi od samoga pokretanja arbitraže istina.
“To je važno jer je Unicredit upravo na temelju takvog ugovora pokrenuo arbitražu u Washingtonu, za koji tvrdimo da je nenadležan jer je klauzula iz ugovora Austrije i Hrvatske suprotna EU pravu. I evo, sud EU potvrđuje da je to upravo tako. Time je Hrvatska dobila snažno oruđe da izađe iz toga spora, ali očekujem i od Unicredita da izađu iz toga spora, pa neka tuže Hrvatsku na hrvatskim trgovačkim sudovima i svoja prava traže na temelju EU prava”, zaključio je Aleksić.
Nezavisni Željko Glasnović stanku zatražio da bi govorio o poboljšanju rada javne uprave te je poručio da je dosta klimoglavaca i poltrona te da bi bilo efikasno da Vlada skupi sva ministarstva i složi plan u Kockici.
Mostova Ines Strenja Linić govorila je o lošoj situaciji u brodogradilištu 3. maj upozorivši da mu se sprema najcrnji scenarij, a kao odgovorne prozvala je uprave i Uljanika i 3. maja.
Riječkom škveru prijeti kolaps zbog povezanosti s Uljanikom i od Vlade se očekuje rješenje, kazala je Strenja Linić i poručila: “Potpredsjednice Vlade Dalić, potez je na vama”.
“Radnicima neće biti isplaćena plaća i nema novca za dovršenje započetih brodova, ako se to ne razriješi narednih dana”, upozorila je Strenja Linić naglasila da je u pitanju 10.000 radnih mjesta onih koji rade u brodogradilištu i kooperanata. “Ovo što se trenutno događa ipak je ono na što sam upozoravala. Nova kriza je buknula ovih dana jer Uljanik grupa ne može dio novca vratiti 3. maju jer je rečeno da sanacijski kredit Uljanika ne smije završiti u Rijeci”, kazala je te poručila da posla ima, ali novca za nabavku materijala i za plaće nema.
U Saboru strateške investicije i mini pravosudna reforma
Jačanje ulagačke klime, jednostavniji i brži postupci pripreme investicijskih projekata predstavljaju ključne ciljeve Vladina konačnog prijedloga zakona o strateškim investicijskim projektima.
Vlada njime predlaže smanjenje financijskog limita vrijednosti projekta sa 150 milijuna na 75 milijuna kuna, a na otocima, potpomognutim područjima, u poljoprivredi i šumarstvu na 10 milijuna te da se na listu strateških projekata izravno uključe energetski projekti s europske liste projekata od zajedničkog interesa.
VEZANE VIJESTI
Pred zastupnicima je i rasprava o paketu šest pravosudnih zakona kojima se jača neovisnost pravosuđa i reorganizira mreža pravosudnih tijela, a jedan od glavnih elemenata je spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, osim u Zagrebu s obzirom na njegovu veličinu.
Radi se o izmjenama Zakona o sudovima, o Državnom sudbenom vijeću, o Državnom odvjetništvu, o Državnoodvjetničkom vijeću, o područjima i sjedištima sudova te o Zakonu o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je da se tim zakonima želi nastaviti dobre trendove u pravosuđu, odnosno smanjenjiti broj neriješenih predmeta, a u pogledu spajanja sudova istaknuo je da prekršajni sudovi više nisu toliko opterećeni, a njihovi suci dovoljno iskorišteni pa se predlaže spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, u kojima će i dalje postojati prekršajni odjeli, ali će suci koji nemaju dovoljno predmeta biti raspoređeni na druge predmete.
Umjesto 24 općinska i 22 prekršajna suda ubuduće bi trebalo biti 34 suda, a istovremeno će se na neka područja vratiti općinski sudovi, ali uvećani, odnosno s pridodanim prekršajnim sudovima, primjerice u Vinkovce, Đakovo, Kutinu, Sesvete, Pazinu… dok samo u Zagrebu ostaje dosadašnji općinski sud.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
