Za ovogodišnju nagradu “Europski građanin” hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan nominirala je platformu Mreža hrane. Kooordinator Mreže hrane Zoran Grozdanov nominaciju pozdravlja, ali i upozorava da hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede i dalje ne radi na rješavanju problema kroničnog nedostatka donirane hrane u Hrvatskoj.
“Europski građanin” nagrada je koju Europski parlament svake godine dodjeljuje građanima, skupinama, udruženjima i organizacijama za ostvarena iznimna postignuća i angažman u područjima bitnim za jačanje europske suradnje i razumijevanja. Odluka o pobjedniku natječaja bit će donesena u lipnju ove godine, a priznanje dodijeljeno u listopadu u Europskom parlamentu.
Za ovogodišnju nagradu hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan nominirala je platformu Mreža hrane koja okuplja socijalne samoposluge iz Vukovara, Varaždina i Pule, Hrvatsku mrežu protiv siromaštva te udruge EU klub, Šarolija, Auxilium, Delta i CeKaDe te Inicijativu “Oslobodimo doniranje hrane PDV-a”.
Prošle je godine ova prestižna nagrada završila u Hrvatskoj, naime, njome se okitio Tvrtko Barun, koji vodi Isusovačku službu za izbjeglice u jugoistočnoj Europi i uči vjeronauk djecu stranaca katolika u Zagrebu te organizira i glumi u lutkarskim predstavama za djecu izbjeglice“, a nominirala ga je bila hrvatska europarlamentarka HDZ/EPP delegacije Dubravka Šuica uz potporu zastupnica i zastupnika Ivane Maletić, Željane Zovko i Ivice Tolića. Također, nagradu je lani dobila iUdruga Transplant, koju je zbog njihova sustavnog rada jer je Hrvatska s dna ljestvice po broju darivatelja dospjela na vh svjetske ljestvice nominirao hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
“Hrvatska – zemlja u kojoj višak hrane lakše dođe do otpada nego do potrebitih”
“Mreža hrane i njezine članice su u Hrvatskoj značajno podigle razinu svijesti o problemu prekomjernog bacanja hrane, kako u javnosti, tako i u političkom odlučivanju, a imali su ključnu ulogu u procesu koji je doveo do ukidanja plaćanja PDV-a na doniranje hrane, čime je ukinuta značajna prepreka doniranju. EU je smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane označila kao jedan od svojih političkih prioriteta i stoga smatram da je nominacija više nego zaslužena,” kazala je Borzan.
Valja podsjetiti i da je Mreža hrane dala doprinos i u stvaranju izvještaja Europskog parlamenta pod nazivom “Za učinkovitu uporabu resursa: smanjenje rasipanja hrane, poboljšanje sigurnosti hrane” za koji je kao izvjestiteljica bila zadužena upravo Borzan. Ističe da su joj informacije dobivene od Mreže hrane bile dragocjene, kao i doprinos kroz komuniciranje problema s kojima se humanitarne udruge i potencijalni donatori u Hrvatskoj i EU svakodnevno susreću, a s obzirom na to da pojedini europski i nacionalni propisi često stvaraju prepreke doniranju.
“Ministarstvo poljoprivrede doniranjem hrane jedva se i bavi”
“Tijekom današnjeg dana u našoj će se zemlji baciti preko tisuću tona hrane. U isto vrijeme, pučke kuhinje i socijalne samoposluge neće imati dovoljno zaliha za nahraniti sve koji dođu po pomoć – sažetak je to šizofrene situacije u današnjoj Hrvatskoj, zemlji u kojoj višak hrane lakše dođe do otpada nego do potrebitih. Trud volontera i aktivista okupljenih u Mreži hrane pridonosi tome da se to promijeni i zato zaslužuju priznanje,“ zaključuje Borzan.
“Ova nominacija je veliko priznanje za naš rad. Međutim, Mreža hrane je oformljena kako bi se problem kroničnog nedostatka donirane hrane u Hrvatskoj barem počeo rješavati, ako ne i riješio, a nadležno Ministarstvo od oslobođenja doniranja hrane PDV-a nije učinilo nijedan konkretan korak u njegovu rješavanju. Paradoksalno je stoga da smo nominirani za nagradu jer, prema obrazloženju zastupnice Borzan, provodimo europske politike, i to prioritetne, a u Hrvatskoj taj problem ne samo da nije prioritetan, nego se njime u nadležnom Ministarstvu operativno jedva bave”, upozorava koordinator Mreže hrane Zoran Grozdanov, ali i dodaje: “Nadam se da će ova nominacija ponovno učiniti vidljivim ovaj problem i da ćemo i u Hrvatskoj početi provoditi europske politike”.
U medijima, a pisao je i N1 višekratno o tome, svako malo osvane poziv u pomoć zbog praznih polica socijalne samoposluge, a Mreža hrane opetovano proziva Ministarstvo poljoprivrede za sustavnu nebrigu oko tog problema u njihovu resoru dok oni uvjeravaju da intenzivno rade na unapređenju sustava doniranja hrane, a problematika je, kažu, složena.
Podsjetimo, više od dvije godine su prošle otkako je doniranje hrane oslobođeno PDV-a i trebao je to biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hrana. Međutim, bio je to i posljednji korak jer “banke hrane” kao organiziranog sustava i dalje nema.
VEZANE VIJESTI
Iz Ministarstva su prije nekoliko mjeseci, a radimo i na provjeri aktualnog stanja, kazali za N1 da su za unapređenje sustava doniranja hrane planirana financijska sredstva u proračunu te da je preraspodjelom poslova i ljudskih potencijala u Ministarstvu osnovan i Odjel za sprječavanje otpada od hrane te da rade na razmatranju svih modela mogućih rješenja kad je riječ o organiziranju sustava doniranja hrane u Hrvatskoj, odnosno osnivanju “banke hrane”.
U međuvremenu, provedeno je i objavljeno istraživanje tržišta o doniranju hrane, koje je sredinom prošle godine proveo Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a ciljne skupine su bile primarna proizvodnja hrane, prehrambena industrija, trgovina, ugostiteljstvo i institucionalne kuhinje te posrednici u doniranju hrane.
I to je Istraživanje, kao i ona već ranije provedena na razini EU, pokazalo je da su prepreke koje obično stoje na putu doniranju hrane najčešće odgovornost za doniranu hranu, porezna pitanja i logistika, u smislu sredstava vezano uz transport, skladištenje i distribuciju hrane što bi trebale biti zadaće “banke hrane”.
Premda su ispitanici naveli da je potrebno centralizirati mjesta prikupljanja donacija i odvoza posrednicima te utvrditi jedno mjesto gdje se viškovi hrane predaju i preuzimaju, kad je riječ o banci hrane – dio posrednika smatra da je ona potrebna, dok drugi dio smatra da bi skupljanje hrane na jednom mjestu moglo dodatno zakomplicirati doniranje te stvoriti određenu vrstu monopola.
U cijeloj priči nije nadomet ponoviti i da bi Hrvatska do 2030. trebala prepoloviti količinu bačene hrane, a iz Ministarstva napominju da je unaprijeđenje sustava doniranja hrane samo jedna od mjera u Planu sprečavanja nastajanja otpada od hrane u Republici Hrvatskoj, koji bi trebao biti prvi cjeloviti planski dokument na tu temu u Hrvatskoj i sadržavati konkretne i cjelovite mjere za sprečavanje nastajanja otpada od hrane.
Naime, više od 88 milijuna tona hrane se godišnje baci u EU, a u isto vrijeme četvrtina građana je u riziku od siromaštva. U Hrvatskoj se godišnje baci više od 400 tisuća tona hrane godišnje ili više od 1.000 tona na dan. Jedna od mjera koju je Borzan već ranije predlagala jest korištenje Europskog fonda za najpotrebitije (FEAD) s obzirom na to da humanitarne udruge ističu da izvan Zagreba često nemaju kako prevesti i zaprimiti donacije jer nedostaje kamiona, skladišta i hladnjača pa donacije nisu ravnomjerno raspodijeljene, na što upozorava i Mreža hrane, koja se nada da će – bez obzira osvojili na kraju nagradu ili ne – ipak jednom “spasti s popisa lijepih želja i nikad dosanjane budućnosti”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
