Iako je broj posjetitelja samo jedan od pokazatelja rada muzeja, sve se češće nameće kao glavno mjerilo kvalitete i uspjeha.
Za muzeje u Hrvatskoj ne postoji jedinstven model bilježenja posjeta. Neki posebno evidentiraju posjete izložbama i raznim događanjima, poput Noći muzeja te raznih festivala, promocija, koncerata i radionica.
VEZANA VIJEST
U anketi koju je tportalproveo među dvadesetak domaćih muzeja ukupne se brojke posjećenosti uglavnom odnose na sva muzejska događanja, ne samo izložbena.
Najposjećenijih pet u 2017. tako su bili Arheološki muzej Istre u Puli, potom zagrebačka Galerija Klovićevi dvori, zatim Muzej grada Splita pa Dubrovački muzeji te Prirodoslovni muzej Rijeka.
Među vodećih deset u 2017., nakon standardno popularnih Tehničkog muzeja Nikola Tesla i privatni Muzeja prekinutih veza u Zagrebu, na osmo se mjesto smjestio Muzej krapinskih neandertalaca, koji je prema voditelju Muzeja Jurici Sabolu prošle godine oborio vlastiti rekord.
‘Imali smo 96.413 posjetitelja, što je najviše u proteklih šest godina kad su u pitanju stalni muzejski postav i Nalazište Hušnjakovo te edukativne radionice, izložbe, promocije i predstave’, kaže Sabol.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
