I ovog tjedna jedna od glavnih političkih tema je Istanbulska konvencija. Članovi HDZ-a jučer su o ratifikaciji u stranačkom središtu razgovarali čak četiri sata, a kako je poručio premijer i predsjednik stranke Andrej Plenković - generalni je smjer da se ide s ratifikacijom.
S druge strane danas nas očekuje i sjednica Odbora za Poslovnik na kojoj bi se trebalo razmotriti 522 amandmana koji su stigli na prijedlog izmjena saborskog Poslovnika. O svemu tome jutros smo u Novom danu razgovarali sa saborskim zastupnikom GLAS-a Goranom Beusom Richemberghom.
Pratili smo sinoć četverosatni sastanak u HDZ-u, kaže premijer nije bilo potrebe za glasovanjem, raspravom se zaključilo da se s procesom ratifikacije Istanbulske konvencije mora ići dalje?
“Ako se želimo šaliti, vjerojatno se četiri sata trebalo utrošiti da se Konvencija pročita. Premijer je još prije nekoliko dana savjetovao kritičarima, onima koji su se opirali ratifikaciji, da Konvenciju pročitaju. Očito da svi preko vikendu nisu savladali lektiru pa je trebalo još vremena.
Ako ćemo biti ozbiljni, očito je ovo prvo veliko pitanje koje ima čak i ideološki predznak. To je prvi sukob takvog tipa unutar samog HDZ-a. Mislim da on kasni godinu dana. Premijer je dosad vodio vladu uz stabilnu potporu HDZ-a jer nije otvarao nijednu relevantnu temu. Plenković je prvi put kao predsjednik HDZ-a zakoračio u jednu temu gdje se trebao čvrsto postaviti tvrdokornoj stranačkoj desnici.”
Dosta se počelo govoriti o novom sukobu ekstremno desne frakcije HDZ-a s premijerom.
“Mi u GLAS-u držimo da njegova pozicija trenutno nije na neki način ugrožena ni u samom HDZ-u jer profil ljudi koji su njega birali bliži su njemu nego Milijanu Brkiću koji mu je ključni oponent u stranci. Ova struja uvjetno rečeno politički profiliranih, intelektualno angažiranih ljudi poput Davora Ive Stiera njemu je više savjetnička. Ono što Plenkoviću visi iznad glave je opasnost političke pozicije Milijana Brkića. On je kingmaker. On je stvorio i predsjednicu Republike i Tomislava Karamarka. Bez njega, stranačke infrstrukture, kontrole koju on drži u dobrom dijelu stranačkih organizacija njih ne bi bilo i jasno je da je on najsnažniji suparnik. No sturktura članstva sve promijenila. Mentalno i programatski je bliža Plenkoviću jer se radi u glavnom o karijeristima, a ne žestokim ideološkim borcima koji bi se svrstali u Milijana Brkića.”
Vratimo se pitanju Istanbulske konvencije. Što očekujete, kada će se ratificirati?
“Oni pokušavaju ovaj tjedan iskoristiti za pisanje i dovršavanje teksta kojim će popratiti ratifikicaiju. Vjerojatno će staviti neke ograde, no one ništa ne znače. Konvencija je čvrst, homogen tekst koji dozvoljava određene rezerve, ali oni su skopčane s financijskim obvezama države. Vijeće Europe je pošlo od toga da nije svaka država članica fiskalno jednako sposobna i snažna. U tom smislu svaka zemlja članica može unijeti rezerve, ali u meritum stvari ne može.
Definitivno je da će se HDZ i vladajuća većina oko toga raskoliti. Od 76, 78 glasova koje kontrolira većina barem 60 će biti za ratifikaciju, ostali protiv ili sudržani. No tu je snaga opozicije da podupre tu ideju.”
asno da će se hdz i vladajuća većian raskoliti. od 76, 78 kojeg kontrolira barem 60 biti za istanbulksu, ostali protiv ili suzdržani n otu je snaga opozicije da podubre tu ideju.”
Premijer Plenković više je puta posljednjih dana spomenuo da je još Vlada Zorana Milanovića imala priliku ratificirati Istanbulsku konvecniju. Zašto nije?
“To je nekoliko interpretacija, a ključna je ona da se nadležna ministrica tada prepala financijskih obveza. Hrvatska je u to doba bila u ozbiljnim fiskalnim problema, to je vrijeme ekonomske krize. Mislim da je to bila potpuno pogrešna procjena. Definitivno je jasno da je tada resorno minisitarstvo napravilo tešku, lošu procjenu. No tu je i jedan paradoks. Tada su i predsjednica i cijeli HDZ vikali na sva zvona da se Konvencija mora ratificirati. A sada su okrenili ćurak.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.