Hrvatska će predsjedanje Europskom unijom preuzeti u prvoj polovici 2020., a s obzirom na to da je riječ o svojevrsnom maturalnom ispitu za svaku novu državu članicu te da je za uspješno predsjedanje ključna kvalitetna priprema i široko uvezivanje svih raspoloživih ljudi, organizacija i sektora - provjerili smo kako teku pripreme i moguće troškove.
Zbog Brexita Hrvatska će Europskom unijom predsjedavati šest i pol godina ranije nego što je bilo predviđeno po prvotnim idejama, a predsjedanje će preuzeti šest i pol godina nakon ulaska u EU. Premda nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, ipak ima vrlo važnu ulogu u usuglašavanju zakonodavnih prijedloga i svih odluka iz nadležnosti Europskog vijeća.
VEZANE VIJESTI
Tijekom šest mjeseci predsjedanja zemlja predsjedateljica u pravilu organizira stotine sastanaka u svom glavnom gradu ili u drugim mjestima u zemlji, a običaj je da na početku svakog rotirajućeg predsjedništva u glavni grad zemlje predsjedateljice dolazi puni sastav Europske komisije na sastanak s Vladom zemlje domaćina. Između ostalog, valja reći i da se u zemlji predsjedateljici organizira i neformalne sastanke svih formacija Vijeća EU.
Kako teku pripreme, provjerili smo u hrvatskom Ministarstvu europskih i vanjskih poslova (MVEP) kao središnjem tijelu zaduženom za pripreme i organizaciju događaja u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU. U toj će ulozi MVEP tijesno surađivati s nadležnim ministarstvima i ostalim tijelima državne uprave, koja će također imati važnu ulogu u uspješnoj pripremi i organizaciji događaja, a napominju da je nastavno na već postojeću koordinaciju ministarstva vezanu za europske poslove, uspostavljena i dodatna koordinacija MVEP-a s tijelima državne uprave.
Do kraja godine trio program predsjedanja Vijećem EU, koji se u slučaju Hrvatske donosi za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020. godine, a koji radimo i usuglašavamo s Rumunjskom i Finskom treba biti usvojen do kraja ove godine. “U tom smo pogledu već započeli kontakte s našim rumunjskim i finskim kolegama, kao i s Glavnim tajništvom Vijeća EU”, potvrđeno je za N1 iz MVEP-a, kao i da će “Vlada prema proceduri hrvatski program predsjedanja Vijećem EU usvojiti u prosincu 2019. godine”.
O prioritetima predsjedanja slijede rasprave, a Vlada je već naznačila smjer u kojem ih želi definirati i koji su u interesu RH te u okviru kojih Hrvatska može pridonijeti daljnjem razvoju europskog projekta, naveli su iz MVEP-a i pojasnili: “Pri tome se misli i na teme i propise na razini EU koji su sada aktualni i o kojima će se nastaviti raspravljati i za vrijeme našeg predsjedanja, a to su primjerice sigurnost, rast, razvoj i zapošljavanje, energetska i prometna povezanost te proširenje EU”.
Dodatni izazov, napominju, bit će i vremenski okvir u koje se radi na pripremi – naime, “to je druga polovina 2019. kada dolazi do kraja jednog i početka drugog institucionalnog ciklusa u Europskoj uniji (izbori za Europski parlament u lipnju 2019., potom novi saziv Europskog parlamenta i nova Europska komisija). To je i razdoblje u kojemu se dovršava rasprava o novom Višegodišnjem financijskom okviru (proračunu EU za razdoblje nakon 2020.), u kojemu će Velika Britanija i formalno napustiti Uniju te definirati buduće odnose EU-27 s UK”.
Za vrijeme predsjedanja predstavnici Hrvatske predsjedat će sastancima ministarskih vijeća te na ekspertnoj razini svim radnim tijelima Vijeća (njih oko 150). “U Bruxellesu se očekuje oko 1.400 raznih sastanaka dok će se u RH održati 20-ak sastanaka na visokoj razini (jedan summit čelnika država i vlada, oko 10 neformalnih sjednica Vijeća – ministarska razina, nekoliko konferencija na ministarskoj razini, posjeti na visokoj razini – poput posjeta collège-a Europske komisije, itd.) te oko 250 sastanaka radnih tijela Vijeća (razina stručnjaka)”, za N1 su pobrojali iz MVEP-a.
Napominju pritom da će Hrvatska osim više od 1.000 sastanaka u Bruxellesu i Hrvatskoj te brojnih kulturnih događaja u zemlji i inozemstvu, ostvariti velik broj noćenja u Hrvatskoj na što upućuju iskustva dosadašnjih predsjedanja, koji su imali više desetaka tisuća noćenja te namjeravaju iskoristiti neke od programa europske prijestolnice kulture (EPK) Rijeka i kreirati zajedničke programe te dodatno promovirati Rijeku kao EPK.
“Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU 2020. bit će vidljiv pokazatelj našeg doprinosa EU”, ističu, a s obzirom na to da će se održavati konferencije na visokoj razini s temama iz područja gospodarstva, turizma, znanosti i ostalo, koje su bitne ne samo za razvoj i budućnost Republike Hrvatske nego i Europske unije “cilj je da se u predsjedanje uključi što veći broj ljudi u Hrvatskoj iz što više različitih područja. U tom smislu planira se organizaciju kampanja koje bi, posebno među mladima, pojasnile značaj i ciljeve predsjedanja”.
Da bi Hrvatska učinkovito realizirala šestomjesečni program predsjedanja na razini državne uprave trebat će angažman velikog broja ljudi, a procjene MVEP-a temeljem iskustva i drugih država koje su bile predsjedateljice EU govore o “više od 1.000 ljudi te će se privremeno morati angažirati dodatne kadrove – od stručnjaka raznih profila te diplomiranih, visoko obrazovnih kadrova pa do studenata, a samo će Stalno predstavništvo u Bruxellesu trebati privremeno pojačati za vrijeme predsjedanja za otprilike 80 djelatnika”.
Što se tiče troškova i izvora sredstava, MVEP je, kažu, “u završnoj fazi pripreme dokumentacije za projekt kojim će se kroz Europski socijalni fond zatražiti dodjela bespovratnih financijskih sredstava za pripremu i provedbu programa obrazovanja državnih i javnih službenika i državnih dužnosnika u cilju unaprjeđenja kompetencija za zastupanje nacionalnih interesa u tijelima Europske unije te provedbu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU. Projekt je vrijedan 1.4 milijuna eura. Obuka bi trebala započeti ove jeseni i trajati do ljeta 2019. godine, a predviđeno je održavanje 324 dana edukacije kojima će biti obuhvaćeno više od 800 sudionika”.
Premda se visina proračuna predsjedanja Vijećem EU razlikuje od države do države, troškovi uobičajeno iznose između 60 i 150 milijuna eura, a Vlada RH će donijeti odluku o gornjoj granici proračuna predsjedanja Vijećem EU. Iz MVEP-a za N1 navode da “preliminarne procjene govore o maksimalnom iznosu od oko 70 milijuna eura”. Naime, toliko su otprilike potrošile i zemlje koje su nedavno predsjedale Vijećem EU, a koje po svojoj veličini i gospodarskoj snazi odgovaraju Hrvatskoj poput Slovačke, Malte i Estonije.
“Pravilo je da svaka država članica sama snosi troškove predsjedanja, a EU sredstva mogu se eventualno dobiti isključivo za obrazovanje i pripremu službenika koji će raditi na poslovima predsjedanja. Držimo da trebamo iskoristiti sredstva EU fondova koliko je to moguće, ali u predsjedanje uključiti i sponzorstva i slično”, zaključuju u MVEP-u.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
