Pomicanje dobne granice za umirovljenje sa sadašnjih 65 na 67 godina života, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu
Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje sa sadašnjih 65 na 67 godina života, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati od iduće godine, piše Novi list.
Sve te novine odavno su poznate, a njihova razrada, odnosno detalji, tek se čekaju. Iako bi Vlada ovih dana, a u sklopu priprema za izradu Nacionalnog plana reformi, trebala razgovarati sa socijalnim partnerima i o detaljima dvije godine najavljivane mirovinske reforme, za sada se čini kako im neće ponuditi nimalo konkretnije podatke od onog što se već duže vrijeme zna. Samo resorno ministarstvo rada i mirovinskog sustava, očito, nije sigurno što mu je činiti, što i ne čudi s obzirom na to da je u području mirovinskog sustava potkapacitirano.
Sadašnjim zakonodavstvom već je propisano podizanje dobi za umirovljenje na 67 godina i za žene i za muškarce od 2038. godine. To znači da bi u mirovinu sa 67 godina života odlazili svi rođeni od 1971. godine naovamo. No, aktualna vlada tu će reformu ubaciti u petu brzinu slijedeći natuknice koje joj je ostavila kratkotrajna Vlada Mosta i HDZ-a koju je vodio Tihomir Orešković.
Ta je Vlada prije dvije godine pristala na sve zahtjeve Europske komisije koje je njena prethodnica – koalicijska Vlada SDP-a – odbila, iako je za mandata te Vlade došlo do reforme mirovinskog sustava. Komisija, osim podizanja dobi za umirovljenje do 2030. godine, traži i jaču penalizaciju prijevremenog umirovljenja. Oreškovićeva vlada najavila je da ćemo u mirovinu sa 67 godina života ići desetljeće ranije, a to je značilo da će se morati ubrzati i prijelazni period u kojem žene po povoljnijim uvjetima odlaze u starosnu mirovinu. Prema aktualnom zakonu to postupno izjednačavanje žena s muškarcima do propisanih 65 godina života traje do kraja 2029. godine.
Plan resornog ministarstva je do kraja lipnja poslati set mirovinskih zakona u proceduru. S obzirom na taj rok, već se odavno trebalo početi razgovarati i pregovarati o promjenama koje će se odraziti na sve zaposlene i one koji će tek ući na tržište rada. No, resorni ministar Marko Pavić i jučer je ponovio da je reforma mirovinskog sustava u ranoj fazi te da će cjelovita mirovinska reforma biti provedena do kraja godine.
– S mojim timom dovršavamo podloge i analize i nakon toga nam, kroz mjesec dana, slijedi formiranje radne skupine i konzultacije sa socijalnim partnerima – kazao je Pavić.
O tim analizama govorilo se i lani, a one bi trebale iznjedriti i rješenje problema za prvi val novih umirovljenika, koji će mirovine primati iz oba obavezna mirovinska stupa te će im u startu biti niže 27 posto, jer umirovljenici koji su mirovinu zaradili samo u sustavu generacijske solidarnosti imaju zaštitni dodatak. Manji broj novih umirovljenika, radnika s beneficiranim radnim stažom, u sustav je ušao lani ili će ući u ovoj godini, dok se iduće godine očekuje veći priljev žena koje za mirovinu štede u oba stupa, a za tri godine i prvi veći val muškaraca.
– Pogledat ćemo preporuke Europske komisije o tome da se ostaje dulje u zaposlenosti i uz rješavanje beneficiranog radnog staža i vidjeti opcije u drugom mirovinskom stupu. Cjelovita mirovinska reforma će u idućih nekoliko mjeseci dobiti svoje oblike i tad ćemo je u cijelosti moći komunicirati prema građanima – rekao je Pavić, istaknuvši kako je cilj reforme prvenstveno održivost mirovinskog sustava, gdje imamo 1,2 radnika na jednog umirovljenika i samo 19 posto ljudi koji su odradili cijeli radni staž, odnosno 40 godina, a mirovine su male. Stoga ponavlja i da će pogledati kako povećati adekvatnost i na koji način povećati mirovine unutar proračunskih mogućnosti, piše Novi list.
