Predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac komentirao je u N1 studiju aktualne teme.
Istanbulska konvencija, je li podijelila HDZ i jeste li očekivali ovakav rasplet?
Poslužila je kao sredstvo da se dio konzervativnih nacionalno-klerikalnih krugova mobilizira i pojača svoj utjecaj u nacionalnoj politici. To je glavni problem ovog trenutka, a kao posljedicu toga imamo i podjelu unutar HDZ-a.
Hoće li ta situacija ugroziti vladajuću koaliciju?
Što se tiče same konvencije, to nije samo pitanje vladajuće koalicije i Vlade, to je pitanje svih zastupnika. I tu će glasanje biti neovisno o strankama, ljudi će se opredjeljivati za ili protiv. Koliko sada znamo, najveći dio zastupnika je za to da se ratifikacija provede.
A posljedice za koaliciju?
VEZANA VIJEST
Iskreno rečeno, nismo razmišljali o tome.
Je li ugrožena većina?
Svatko tko bi na ovoj temi htio rušiti Vladu i izazvati političku krizu u zemlji teško griješi i radi veliku i ozbiljnu štetu ovoj zemlji. Istanbulska konvencija u svom sadržaju nema baš ništa za što pojedinci optužuju Vladu, da će sutra mali dečkići razmišljati kako promijeniti spol, ili da će djevojčice početi razmišljati o tome da one promijene spol ili općenito nakaradne stvari o kojima u Konvenciji nema riječi. Smisao je da se poveća i standardizira zaštita prava žena. Cijela priča o rodnoj ideologiji je kukavičje jaje, oni to žele iskoristiti da jačaju klerikalnu ideologiju i da ona postane dominantna ideologija ovog društva.
Tko su ti krugovi?
Ljudi koji smatraju da politika i političke stranke nisu autonomna djelatnost. Nametati političkim strankama što treba biti njihova idelogija, to je problem političkog života u Hrvatskoj.
Strahujete li da će im Plenković popustiti?
Nije moje da komentiram kako će postupiti premijer. Mogu samo kazati da već nekoliko godina u ovoj zemlji politika nema autonomiju. Zbog toga je ugrožena ustavna vrijednost ove države i svi koji misle da trebaju braniti vrijednosti ustavne države trebali bi staviti prst na čelo i reći da je ovo posao svih nas, a ne samo Plenkovićev. Naša je dužnost da ne dopustimo da ti ljudi mijenjaju sekularnu državu u nazadnjačku.
Možemo li vjerovati da će Istanbulska konvencija biti ratificirana do kraja travnja?
Ovog trenutka, izuzev rasprava koje se vode unutar HDZ-a, mi ozbiljnijih problema u parlamentu oko toga nemamo.
Je li to optimistično “Da”?
Što se tiče parlamenta, očekujemo da će zakon biti upućen i većina zastupnika će ga podržati.
Nepovjerenje Martini Dalić, sve oči uprte su u vas i vaše zastupnike.
Oko toga želim kazati da je dobro da je Ramljak ponudio ostavku i to se trebalo dogoditi i ranije. Drugo, treba vidjeti postoji li još nečija odgovornost što nije bilo adekvatnog nadzora i što je dano preveliko povjerenje koje je sigurno naštetilo Vladi. Kada dođe ta stvar, ako dođe, onda ćemo i mi iz SDSS-a sudjelovati u raspravi i provjeravati kolika je ta odgovornost…
Niste razgovarali o tome s premijerom?
Imali smo razgovore, ali to ćemo ostaviti kao unutarnju stvar koalicijskih partnera.
Jeste li dobili sve odgovore koje ste tražili vezano za Agrokor?
Bili smo posvećeni prije svega novoj upravi.
Treba li DORH istražiti poteze Ante Ramljaka?
Nije moje da sugeriram DORH-u koji je njegov posao. Ako je bilo nesavjesnog djelovanja, to je stvar koju DORH može obrađivati, ali ja ne mogu procijeniti ima li DORH elemente potrebne za to. Hrvatska ne smije biti talac Agrokora, Vlada i opozicija se ne smiju baviti samo Agrokrom. Ne smijemo zaboraviti razvojnu politiku, vanjsku politiku…
Je li blizu kompromis oko Poslovnika u Saboru?
Veoma smo blizu kompromisu. Ostalo nam je još nešto manje od 24 sata da ga filnaliziramo.
Očekujete li da će dio biti i mehanizam kojim će oporba moći požuriti neke točke dnevnog reda?
Nekoliko stvari će unaprijediti parlamentarni život i rad Sabora. Osnažit će se rad, ovlasti i kompetencije odbora. Imat će mogućnost saslušanja. Građana, ministara, dužnosnika… To je značajan korak kad je u pitanju jačanje uloge parlamenta. Druga stvar je pitanje dnevnog reda. Nikad dosad, otkad postoji ova zemlja, opozicija nije imala pravo da njena točka dnevnog reda bude uvrštena u raspravu tijekom mandata Sabora. Sada bi to trebala biti mjesečno jedna točka. Treća stvar je sređivanje stanja rasprave. Ovo kaotično stanje koje je narušavalo kvalitetu rasprave… Sad ćemo znati što je pauza i čemu ona služi, da se klubovi konzultiraju. Uz to će biti još i slobodna rasprava, to je ono u što se pretvorilo poslovničko pravo na traženje stanke.
Jasenovac je točka na kojoj će se mjeriti napredak vlade? Javno ste rekli da niste zadovoljni radom Povjerenstva za suočavanje s prošlošću?
Prije svega riječ je o poštivanju žrtava. Žrtava genocida, holokausta počinjenog prema Židovima, Srbima, Romima… Prema slobodnim ljudima koji su se protivili metodama i politici Pavelićeve ustaške države. Očekujemo da se ne vrijeđa sjećanje na te žrtve, a najmanje obnavljanjem simobola te države i pravljenjem iznimki i pokrivanja činjenice da su neki koji su se borili u ratu devedesetih nosili obilježja ustaške Pavelićeve države, da se sada za njih stvara ustavna iznimka. To ne ide s poštivanjem žrtava i osudom tog režima.
Što očekujete da premijer Plenković napravi?
Što se tiče poginulih pripadnika HOS-a i njihovih prava, ona su regulirana zakonom. Oni imaju pravo na potpuni pijetet i to tako treba biti. To je zakonom riješeno, kao i druga prava koja proizlaze na osnovi statusa branitelja. Treba od toga odvojiti znamenja ustaškog pokreta. To je nešto što treba ova država i Vlada učiniti kad to nisu uradile ranije vlade. Mišljenje Vijeća ide protiv Ustavnog suda. Očekujemo da se do komemoracije 22. travnja formira savjet memorijalnog područja Jasenovca, da se donesu planovi izmjene postava koji ne pokazuje sve strahote tog zločinačkog logora smrti, da se nastavi istraživanje i obnova Stare Gradiške, kule koja je bila jedan od nekoliko logora i očekujemo da Vlada ukloni ona znamenja koja bilo gdje u Hrvatskoj mogu vrijeđati spomen na žrtve i veličati poraženu zločinačku ideologiju, da škole razviju adekvatne programe kojima će se distancirati od takvih politika, a istovremeno da djeca znaju što je bilo u nizu logora te države
Imate li garancije da će se to dogoditi?
Mi ne tražimo garancije niti mislimo da ih trebamo tražiti. To je imperativno, to je civilizacijsko pitanje. Hrvatska je imala antifašistički pokret i poražene kvislinške snage. Ne možemo sada dopustiti da se on njima govori više nego o onima koji su donijeli slobodu Europi pa i Hrvatskoj…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
