Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je na internetskim stranicama Vlade brošuru u kojoj se objašnjava sve što treba znati o Istanbulskoj konvenciji.
Brošura je izdana nakon što je odluka Vlade o ratifikaciji Istanbulske konvencije u javnosti izazvala mnogo nezadovoljstva, u Zagrebu je u subotu organiziran prosvjed protiv ratifikacije, a najava je donijela probleme i premijeru Andreju Plenkoviću u HDZ-u jer su neki zastupnici vladajuće stranke javno kazali da će glasovati protiv nje u Saboru.
Dok je ratifikacija Konvencije u Vladi prošla jednoglasno, na Predsjedništvu HDZ-a je šest članova glasovalo protiv, dok ih je 19 bilo za ratifikaciju.
U brošuri Ministarstva objašnjavaju se što je to Istanbulska konvencija, koga ona štiti, zašto se u njoj definira rod, zašto treba jačati mehanizme za zaštitu žena te odgovaraju na pitanja uvodi li se njome “rodna ideologija” i što je GREVIO.
U nastavku donosimo najzanimljivija pitanja i odgovore iz brošure Ministarstva:
Što je tzv. Istanbulska konvencija?
“Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Konvencija pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama. U izradi Konvencije sudjelovali su međunarodni stručnjaci, kao i stručnjaci iz Hrvatske…”, stoji u brošuri.
VEZANE VIJESTI
Zašto Konvencija definira rod?
“Nasilje nad ženama spada u rodno utemeljeno nasilje. U Konvenciji se riječ rod temelji na dva spola, muškom i ženskom, koji su biološka kategorija, dok je rod definiran kao “društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce”. Tako oblikovane rodne uloge mogu postati i često postaju opravdanje ili poticaj za nasilje nad ženama”, piše u brošuri.
Uvodi li Konvencija tzv. rodnu ideologiju?
“Ne. Konvencija ne sadrži ni riječi o tzv. rodnoj ideologiji niti nameće ikakvu obvezu drukčijega tumačenja pojma roda od onoga koji proizlazi iz važećeg hrvatskog zakonodavstva već više od deset godina”, piše u brošuri.
Zahtijeva li Konvencija promicanje tzv. rodne ideologije u nastavnim programima?
“Ne. Konvencija ne sadrži nikakvu pravnu obvezu u tom smislu.”
Zahtijeva li Konvencija (pravno) priznanje tzv. trećeg spola?
“Ne. Konvencija ne sadrži nikakvu pravnu obvezu prema kojoj bi države stranke bile obvezne priznati tzv. treći spol.”
Zahtijeva li Konvencija promjenu ustavne definicije braka?
“Ne. Konvencija ne sadrži nikakvu pravnu obvezu promjene definicije braka kao ‘životne zajednice žene i muškarca’ iz čl. 62. st. 2. Ustava Republike Hrvatske.”
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je brošuru "Sve što trebate znati o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji". https://t.co/3dEVH9z67J pic.twitter.com/Ig0oxx4nui
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) March 27, 2018
Promiče li Konvencija pobačaj?
“Ne. Konvencija jedino kriminalizira prisilni pobačaj”
Što je GREVIO?
“GREVIO (Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence) stručna je skupina za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji zadužena za praćenje provedbe Konvencije.
I druge međunarodne konvencije imaju ugrađene slične nadzorne mehanizme, poput primjerice Konvencije za sprečavanje krijumčarenja ljudi, unutar koje djeluje skupina stručnjaka zadužena za nadzor nad provedbom Konvencije (GRETA), ili pak Konvencije protiv mučenja unutar koje djeluje skupina stručnjaka zadužena za nadzor nad njenom primjenom (CAT).
Uz to, a posebice unutar Vijeća Europe, osnovan je određen broj drugih posebnih stručnih skupina sa zadatkom nadzora nad standardima koje je usvojilo Vijeće Europe, poput primjerice odbora stručnjaka za nadzor nad provedbom antikorupcijskih standarda (GRECO) ili odbora stručnjaka za nadzor nad primjenom mjera usmjerenih protiv pranja novca i financiranje terorizma
(MONEYVAL).
Konvencija također predviđa parlamentarni nadzor njene provedbe, i to na razini Vijeća Europe i nacionalnih parlamenata. Stoga će i Hrvatski sabor, kojemu će biti podnesena izvješća GREVIO-a, sudjelovati u nadzoru mjera poduzetih u svrhu provedbe Konvencije”, stoji u brošuri Ministarstva.
Hoće li troškovi provedbe Konvencije dosegnuti milijardu kuna?
“Ne. Sadašnja je Vlada donijela Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji (od 2017. do 2022.) i provedba ove Konvencije sastavni je dio te strategije. U državnom proračunu osigurano je, na godišnjoj razini, oko 70 milijuna kuna za provedbu Nacionalne strategije i Konvencije”, piše u brošuri.
Cijelu brošuru pročitajte na linku ispod teksta:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
