O geopolitičkim igrama na Balkanu i ulozi Rusije, o odnosu Velike Britanije prema regiji i ulozi Hrvatske nakon Brexita, o britanskom ukidanju radnih ograničenja za hrvatske državljane u Novom danu ekskluzivno je govorila direktorica ureda za zapadni Balkan u britanskom Foreign Officeu Fiona Mcilwham.

Tijekom kampanje za Brexit puno se govorilo o ruskom uplitanju u Europi, a događaji nakon napada u Salisburyju su svojevrsna prekretnica. Je li ovo početak novog “Hladnog rata”?

“Ono što se dogodilo u Salisburyju bio je odvažan i drzak, strašan napad na britanskom tlu, koji se protivi svim međunarodnim konvencijama. To je jedan obrazac ruske agresije. To je napad na Ujedinjeno Kraljevstvo, Europu i vrijednosti koje dijelimo. Mislim da su to i druge zemlje prepoznale. Naši saveznici, Europska unija, njihova reakcija je bila izvanredna. Ne samo solidarzacija, već postoji potreba da se pošalje jasna poruka Rusiji.”

Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson rekao je “što je previše je previše”. Bio je niz događaj koji su doveli do slučaja Skripal. Mislite li da suverenitet znači sjediti za istim stolom?

“Velika Britanija će sjediti za mnogim stolovima – NATO, UN… Mi i dalje ostajemo globalni igrač u tom smislu. Pomagat ćemo i pružati potporu svojim partnerima, to se neće promijeniti. Oblikovali smo svoju sigurnost i prosperitet u globalnim okvirima i tako ćemo i nastaviti.”

Sve se više govori o geopolitici, posebice ovdje na zapadnom Balkanu. Imamo novu strategiju EU-a, ali tu su i Rusija, Turska i drugi. Smatrate li ovaj dio svijeta stabilnim ili će Balkan opet stvoriti više povijesti nego što može podnijeti?

“Zemlje zapadnog Balkana su u drugoj fazi, vlada mir, imamo stabilnsot, rast i prosperitet. Visoke, zavidne stope raste. Dvije zemlje na zapadnom Balkanu su sada NATO članice, druge dvije pregovaraju s EU. Sa stajališta Velike Britanije mi se želimo osigurati da dođe do konsolidacije. Postoji napredak, to je identificirano i u nedavnoj strategiji EU, no treba se pojačati vladavina prava, borba protiv korupcije i razina demokracije se moraju povećati.”

Kako gledate na Kosovo u tom smislu?

“Odnos između Srbije i Kosova je važan za stabilnost u široj regiji, ali i za stanje u obje zemlje. Važno je da i dalje nastave razgovarati, to je identificirano kao važno za njihov europski put, ali mi u Londonu smatramo da je važno podupirati dijalog.

Ne mislite da postoji prijetnja nove destabilizacije?

“Mislim da postoji puno razloga za optimizam. Ova regija može krenuti naprijed, biti demokratska, prosperitetna. Regionalna suradnja, dijalog među zemljama je bitan. Naravno, postoje slabe točke, to su slabe institucije, primjerice korupcija.”

Očekujemo izbore u BiH, puno se govori o tamošnjem izbornom zakonu. Mislite li da je BiH stabilna?

“Razgovori i debate o izbornom pravu su na mjestu, mislimo da treba ostvariti napredak kako bi bio donesen zakon prije izbora i mislim da stranke na tererne mogu to učiniti, mogu naći sproazum o reformama, a međunarodna zajednica i im kao priajtelji BiH ćemo ih poticati u tom smjeru.”

Ima li Hrvatska pozitivnu ulogu u toj diskusiji?

“Važno je da Hrvatska ima konstruktivnu ulogu. Ne samo kao susjed, nego i kao članica EU-a i NATO-a. Hrvatska igra ključnu i važnu ulogu. Ključno je da međunarodna zajednica podupire rješenje koje će biti dobro za cijelu BiH, za sve narode BiH i koje će odvesti BiH naprijed na njenom EU putu.”

Hrvatska predsjednica je spominjala brojne radikalizirane elemente u BiH.

“Gledamo na strane borce globalno i u ovoj regiji vrlo pomno i i zabrinuti smo zbog toga. Surađujemo s vladama kako bismo kroz legislativu i sigurnosne kapacitete osigurali da ovo ne postane prijetanja.”

Rekli ste da ćete ostati predani ovoj regiji, summit u Londonu bit će ovog srpnja, sigurnost i stabilnost će biti u fokusu. Dovodite i lidere sa zapadnog Balkana.

“Naša predanost zapadnom Balkanu je dugoročna, ona je povijesna. Bili smo uključeni u osiguravanje mira tijekom sukoba u devedesetima. Važno je da nastavimo svoju predanostu u tom smislu i da pošaljemo jasnu poruku da organiziranjem tog summita ova regija krene naprijed.”

Budućnost mladih je paneuropsko pitanje. Jedan od razloga zašto su se Britanci odlučili za Brexit je bilo i useljavanje, psoebno iz zemalja istočne Europe. Kako to da je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo otvoriti tržište rada za Hrvate od 1. lipnja? 

“Što se tiče mladih, veoma smo svjesni da mladi i mogućnosti za mlade na zapadnom Balkanu moraju biti više u fokusu jer to je razlog zašto oni odlaze. Želimo kroz naš summit i druge aktivnosti pomoći stvoriti mogućnosti. Isto tako, borbom protiv korupcije želimo pomoći. Što se tiče Hrvatske, naše se tržište rada uvijek oslanjalo na strane radnike, to je nešto što cijenimo. Čuli smo zabrinutosti hrvatske Vlade, sagledali dokaze i donijeli objektivnu odluku i odlučili da je pravo vrijeme za ukinuti ta ograničenja.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.