Projekt modernizacije i restrukturiranja hrvatskog cestovnog sektora dobro napreduje, a u prvoj godini provedbe ostvareni su zacrtani ciljevi te se već sada u konturama vidi da dug toga sektora može postati samoodrživ, ocijenili su u srijedu na susretu s novinarima predstavnici Ministarstva mora Svjetske banke i tvrtki iz cestovnog sektora.
Projekt koji se odnosi na Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i Autocestu Rijeka-Zagreb, trajat će do 2022. kada bi se, kao ciljevi te kompleksne reforme, trebali ostvariti financijska održivost sektora, povećanje operativne učinkovitosti cestarskih tvrtki i jači nadzor i planiranje unutar sektora.
Za te je namjene dobiven zajam Svjetske banke od 22 milijuna eura, a po danas iznijetim podacima, do kraja prošle godine od toga iznosa je utrošeno 4,8 milijuna eura za poticajne otpremnine za 210 zaposlenih, većinom iz administracije i sl. iz HAC-a i HAC-ONC-a.
U dogovoru sa socijalnim parterima, kako je najavljeno, za ovu godinu je planiran odlazak još 90 zaposlenih, za što se planira potrošiti još oko 2 milijuna eura.
Ukupno je u cestovnom sektoru trenutno oko 3.200 zaposlenih, a ove se godine sezonski planira zaposliti sličan broj kao i lani, oko 130 radnika.
Plan je da se sadašnjih 2,7 radnika po kilometru cestovne mreže svede na 2,2, što je europski prosjek.
Prema najavama, očekuje se da bi 2021. odnosno 2022. trebalo ‘nestati’ 950 aktualnih blagajnika na naplati cestarine, jer se planira definiranje novog sustava naplate. Za sada se, kako je rečeno, još ne zna kakav će to sustav biti, a 9. travnja bit će otvorene ponude na natječaj za izbor savjetnika s kojim će se idućih par godina definirati sustav naplate, usklađen s europskim direktivama i naprednim tehnologijama.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture su na susretu s novinarima najavili su da će se u prvoj polovici 2019. odlučiti koji bi se sustav naplate uveo.
VEZANA VIJEST
Ocjenjujući provedbu projekta, predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture su kazali da su ponosni što su u relativno kratkom roku uspjeli ostvariti ciljeve, a da se pri tome nije otišlo u proces monetizacije ili privatizacije autocestovnog sektora, jer to Hrvatskoj, kako su rekli, ne bi donijelo ni stabilnost sektora ni cijena, niti mogućnost kontrole.
Predstavnici Svjetske banke kažu da se već sada, nakon prve godine projekta, vide pozitivni rezultati u financijskom restrukturiranju te da, iako postoji puno prepreka, vjeruju da će u ovoj godini zaključiti drugu fazu restrukturiranja duga cestovnog sektora, čime bi postigli njegovu dugoročnu stabilnost.
Priprema se drugi krug financijskog restrukturiranja
Kako je najavljeno, drugi krug financijskog restrukturiranja cestovnog sektora priprema Vlada te da će, ako sve bude u redu, biti predstavljeni sutra na Vladi.
Potvrdio je to i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je na ulasku u Banske dvore rekao da je danas na Vladinom užem kabinetu prijedlog za refinanciranje oko 1,8 milijardi eura duga cestovnog sektora.
Time, s međunarodnom obveznicom iz prošle godine, ‘završavamo’ više od polovice ukupnog duga cestovnog sektora uz ukupne uštede u te dvije akcije od oko 350 milijuna kuna godišnje, samo na kamatama”, rekao je Butković, koji je to ocijenio dobrim poslom.
Na susretu s novinarima u Ministarstvu su podsjetili da je angažiran financijski savjetnik koji je pomogao prošlogodišnjem izdavanju euroobveznice u iznosu od 1,27 milijardi eura, čime je refinanciran dio duga i čime je, kako je rečeno, ostvarena ušteda od 20 milijuna eura godišnje samo na kamatama.
Time su zatvoreni i neki krediti te je taj dug pretvoren u 12-godišnje obveznice, s kamatnom stopom od 2,75 posto.
Naime, u operativnom dijelu restrukturiranja radilo se i na financijskom, s idejom da se ‘veliki set’ stranih kredita smanji, jer 5 milijardi eura duga cestovnog sektora čini 13 posto javnog duga, što je ocijenjeno nestabilnim. Takav se dug, kako je istaknuto, ne može servisirati i da se nije krenulo u spomenuti projekt već prošle godine bi bili u blokadama i aktiviralo bi se državno jamstvo.
U Ministarstvu kažu kako kako žele svesti određeni dio županijskih cesta u zajedničke sustave i objediniti postupke javne nabave Hrvatskih cesta kako bi spriječili ‘divljanje’ te standardizirali prakse i cijene.
Najavili su da i ovog ljeta, kao i lani, slijedi sezonsko povećanje cestarina od 10 posto za laka vozila.
Po iznijetim podacima, ukupni prihod svih koncesionara autocesta pod državnom upravom lani je iznosio 366 milijuna eura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
