Radnička prava u Hrvatskoj na niskim su granama, a da je jedan od najvećih problema nesigurnost ugovora o radu na određeno vrijeme pokazuje ekstreman primjer osobe koja ih je s bivšim poslodavcem sklopila čak 54 u 15 godina rada, a na koji će upozoriti pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svojem Izvješću za 2017. godinu, koje je u pripremi.
VEZANE VIJESTI
Kršenja prava iz radnih i službeničkih odnosa najčešći su razlozi zbog kojih su se građani u 2017. obraćali pučkoj pravobraniteljici što je prvi put u više od dva desetljeća postojanja institucije. Naime, posljednjih godina najviše ih je bilo u području pravosuđa, a dodatno, i kad je u pitanju diskriminacija, najčešće se prijavljuje upravo u području rada i zapošljavanja.
“Podaci iz pritužbi još su jedna potvrda zabrinjavajućeg stanja u kojem se nalaze zaposleni i nezaposleni, u privatnom i javnom sektoru, bez obzira na razvijenost dijela zemlje u kojem žive ili njihov obiteljski status, zbog čega sve više iseljavaju”, upozorava pravobraniteljica, napominjući da kad je u pitanju privatni sektor, ima ovlasti postupati jedino u pritužbama na diskriminaciju, ali sva iskustva građana koristi za zagovaranje konkretnih mjera, bez kojih nije moguće postići veći stupanj zaštite prava.
“Radnici često žive u nesigurnosti ugovora o radu na određeno vrijeme, a ekstreman primjer je osobe koja ih je s bivšim poslodavcem sklopila čak 54, u 15 godina rada. Mnogi pristaju na neplaćene prekovremene sate, u strahu da ne ostanu bez jedinog prihoda, a dio ih se i dalje suočava s problemom neisplate plaće, iako je riječ o kaznenom djelu kojih je, tijekom prošle godine, samo prema podacima MUP-a zabilježeno 365”, navodi pravobraniteljica.
Da je Hrvatska šampionka prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme, piše i Jelena Ostojić, asistentica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upozoravajući na ideje.hr da je “kontinuiran rast nesigurnog zapošljavanja u Hrvatskoj u postkriznom periodu, dakle u periodu koji obilježava pad stope nezaposlenosti i pojačana ekonomska aktivnost, dodatno intenziviran. Od 2014. godine, nakon razdoblja izrazito nepovoljnih pokazatelja u zapošljavanju, dolazi do smanjenja stope nezaposlenosti, ali i do intenzivnijeg povećanja nesigurnog zapošljavanja koje se manifestira u udjelu nestalne, privremene zaposlenosti. U hrvatskom kontekstu nesigurna zaposlenost dolazi u više različitih oblika ugovora o radu i djelu, karakterističnih po svom trajanju i razini radnih prava te zakonske zaštite koja iz njih proizlazi”.
“Rast udjela privremenog zapošljavanja obilježava cijeli period ekonomske krize, ali pogotovo razdoblje ekonomskog oporavka kada se u Hrvatskoj snažno povećava broj privremenog zapošljavanja, ali i osjetno smanjuje broj stalnog zapošljavanja. Hrvatska prema pokazateljima o privremenom zapošljavanju spada u sam vrh zemalja Europske unije. Pokazatelji o privremenoj zaposlenosti indikatori su prekarizacije rada. Udio privremene zaposlenosti u ukupnoj za Hrvatsku iznosi do sada rekordnih 22,2 posto, što spada među najveće udjele među zemljama Europske unije uz Poljsku (27,5 posto), Španjolsku (26,1 posto) i Portugal (22,3 posto).”, pobrojala je Ostojić.
Pučka pravobraniteljica upozorava i da je prisutna i dobna diskriminacija, a “prestarima” se ponekad smatra već i one od 40 godina, također, “višegodišnji problem su i netransparentni postupci zapošljavanja u javnim službama pa su građani duboko uvjereni kako se natječaji raspisuju isključivo radi ispunjavanja propisane forme. Nezaposleni najčešće ističu probleme vezane uz mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, posebice zbog nejasnih i nedosljedno primjenjivanih kriterija za njezino odobravanje”.
Kad je riječ o ljudskim pravima u svojem Izvještaju za 2017. godinu predstavljenom ovoga tjedna Kuća ljudskih prava upozorava da su među ugroženim skupinama svakako mladi koji otežano ostvaruju ekonomsku samostalnost zbog nepravednog uključivanja u tržište rada. “Naime, velik broj mladih zaposlen je putem stručnog osposobljavanja radnika, rade za niske naknade i često ne ostaju za radnom mjestu za koje su se osposobljavali. Poslodavci iskorištavaju ovu mjeru kako bi opetovano mogli zaposliti ne jeftinu, već besplatnu radnu snagu te tako recikliraju mlade ljude kojima su na devastiranom tržištu rada mogućnosti jednostavno sužene”, upozorio je za N1 programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel.
U populaciji mladih privremeno zapošljavanje još je zastupljenije te su razdoblja rekordnih stopa nezaposlenosti mladih u kontekstu europskih zemalja, zamijenili izrazito visoki udjeli privremenog zapošljavanja i svaka druga zaposlena mlada osoba do 29 godina zaposlena je tek privremeno, a ključan i najrašireniji oblik privremene zaposlenosti svakako je u Hrvatskoj ugovor na određeno, koji je postao pravilo zapošljavanja, iako je zakonski definiran kao iznimka, podsjeća Ostojić i zaključuje: “Indikativan je pri tome broj ugovora koje radnik potpiše radeći na istom radnom mjestu te za istog poslodavca što pokazuje apsurdnost zakonske odredbe o mogućnostima sklapanja ovakvih ugovora i poziciju radnika u koju je takvim zakonskim odredbama doveden”.
Položaj radnika i nezaposlenih izravan je rezultat gospodarske situacije, ali on može biti unaprijeđen i podizanjem zaštite njihovih ljudskih prava i suzbijanjem diskriminacije. Stoag je, između ostalog, preporuča pravobraniteljica, “potrebno preispitati regulaciju rada na određeno vrijeme, unaprijediti rad inspekcija, dosljedno i transparentno ocjenjivati zahtjeve o stručnom osposobljavanju te educirati poslodavce, službenike i sindikalne povjerenike o diskriminaciji u području rada i zapošljavanja”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
