Izbacivanje komunalnih poduzeća s tržišta pogrebnih usluga moglo bi rezultirati poskupljenjem za građane, te padom kvalitete dotične djelatnosti, kao i održavanja groblja.

Već godinu dana u Hrvatskoj traje liberalizacija tržišta pogrebnih usluga, ali odnedavno zakonodavac žustro priprema i dodatne, znatno rigoroznije mjere u toj branši.

Nacrt izmjena Zakona o komunalnoj djelatnosti (ZOKD), naime, smjera na izbacivanje pogrebnih poduzeća u vlasništvu lokalnih uprava s tržišta, a u korist privatnih poduzetnika.

Točnije, komunalna poduzeća ostala bi samo u mogućnosti obavljanja ukopa, te s obavezom održavanja grobljanske infrastrukture. Privatnike bi pak dopalo ekskluzivno pravo na trženje isplativijim uslugama prevoza pokojnika, opremanja pogreba, klesarskim i cvjećarskim poslovima, itd., piše Deutsche Welle.

Proklamirani smisao liberalizacije jest pojeftinjenje tih usluga za građane, kao i podizanje razine njihove kvalitete. Tko god je ikad sahranjivao nekoga svog, a to su praktično svi, dobro zna kako je riječ o itekako skupoj potrebi. Narod se zato već odavno šali – crnohumorno, dakako – da „s takvim cijenama više ne smiješ ni umrijeti“.

No dok određena razina otvaranja tržišta može doprinijeti pojeftinjenju sahrane i popratnih usluga, ovom prilikom ukazuje se obrnuti problem. Izbacivanje javnih poduzeća iz tržišnog ogleda, s njihovom funkcijom stabilizatora dotičnih prilika, moglo bi čak lako uzrokovati poskupljenje, uz pad kvalitete sveukupne usluge, piše Deutsche Welle.