Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković izjavio je u ponedjeljak na vodocrpilištu Sikirevci da je Hrvatska do sada iskoristila 5 do 6 posto sredstava iz EU fondova namijenjenih za vodno gospodarstvo.
Naglasio je kako očekuje da će sva sredstva biti iskorištena do 2023. kada završava financijsko razdoblje predviđeno za trošenje dodijeljenih sredstava.
“Na razdjelu za komunalnu vodnu infrastrukturu je milijardu i pedeset milijuna eura. Do sad smo realizirali 5 do 6 posto. Programsko razdoblje je u tijeku i traje do 2023. godine. Odobrili smo i započeli 26 projekata, devet projekata je na odobrenju i bit će odobreni za mjesec dana. Doći ćemo do 94 posto vrijednosti alokacije odobrenih radova. Nakon toga slijedi javna nadmetanja. Nadamo se da neće biti previše žalbi i da ćemo omogućiti početak radova”, izjavio je novinarima Đuroković u Sikirevcima u Brodsko-posavskoj županiji.
Dodatno na raspolaganju 150 milijuna eura sprečavanje katastrofa
Podsjetio je da je Hrvatskoj dodatno na raspolaganju i 150 milijuna eura za potrebe sprečavanja katastrofa, obrana od poplava.
“I tu smo već krenuli. Evo, radi se već na području županjske Posavine na dvije dionice. Raspisan je i natječaj za 160 milijuna kuna. Imamo namjeru rekonstruirati 200 kilometara nasipa od Nove Gradiške do državne granice sa Srbijom. To je ukupne vrijednosti od 50 milijuna eura. Ne sumnjam da ćemo do 2023. godine iskoristiti sva sredstva.”, rekao je Đuroković.
PROČITAJTE JOŠ
Ove podatke komentirao je i u ponedjeljak u Sikirevcima i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ističući da bi dinamika korištenja sredstava bila bolja da se u ranijem razdoblju intenzivnije pristupilo pripremi projekata.
Novinare je zanimalo kakva je trenutna situacija na područjima koja su u ožujku bila ugrožena visokim vodostajima.
“Ovo je bio nesvakidašnji hidrološki događaj kojem smo svi zajedno odoljeli zahvaljujući suradnji svih službi. Svima upućujem poruku da trebamo više vjerovati u naše sustave i nas same. I na taj način ćemo bolje izaći iz svih potencijalnih katastrofa”, rekao je Đuroković.
Novinari su od Đurokovića zatražili da komentira neke ocjene kako je visoki vodostaj Save dijelom i posljedica zabrane eksploatacije šljunka s hrvatske strane, dok bosanskohercegovačka strana kontinuirano eksploatira šljunak i pijesak.
“Ne mislim da je uzrok nevađenje nanosa iz korita. Ono dijelom može biti problem na pojedinim mjestima gdje može izazvati uspor. Tu imaju mogućnost Hrvatske vode i Agencija za vodne putove da uklone višak nanosa. To ćemo i činiti. Generalno ne možemo reći da su nanosi uzrok ovih iznimno visokih vodnih valova. Prije svega riječ je o ekstremnim hidrološkim događajima”, ocijenio je Đuroković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
