Ustav samo prividno daje gotovo neograničene mogućnosti referendumskog odlučivanja, upozorava izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Đorđe Gardašević.

Jedno od pitanja koje se nameće posljednjih dana jest i bi li ustavnopravno bio moguć referendum o ratifikaciji Istanbulske konvencije.

“Treba svakako pričekati da se vidi kako će točno biti formulirano referendumsko pitanje. Bitno je naglasiti da Ustav samo prividno daje gotovo neograničene mogućnosti referendumskog odlučivanja, osobito u onom dijelu svojeg članka 87. gdje stoji da se referendum može raspisati i u vezi ‘drugog pitanja’ iz djelokruga Sabora. Da je riječ o normi koju je nužno ili promijeniti, ili bitno ograničavajuće tumačiti vidljivo je već iz toga, naime, da u djelokrug Sabora ulaze i takva pitanja kao što je odlučivanje o ratu i miru, o povjerenju Vladi ili o izboru ustavnih sudaca i drugih visokih državnih dužnosnika”, istaknuo je Gardašević u razgovoru za Novi list.

No, i bez obzira na to, treba voditi računa o tri dodatne okolnosti, objašnjava: “Prvo, sklapanje i potvrda međunarodnih ugovora su, po Ustavu, izričito dani u nadležnost Saboru, Vladi i predsjedniku Republike. Drugo, Ustav također propisuje da se odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. I treće, Ustavni sud je u ranijoj praksi u vezi referenduma o ‘outsorcingu’ i ‘monetizaciji’ javnih cesta tumačio da postoje neke nadležnosti koje su u isključivoj nadležnosti Sabora i Vlade te da neposredna demokracija nije primarni i redoviti način odlučivanja. Kako je sasvim realno da će moguće referendumsko pitanje i u ovom predmetu biti poslano na ocjenu Ustavnom sudu, siguran sam da će se rasprava o tom pitanju voditi u okviru navedenih kriterija”.

Pričekati konkretnu formulaciju referendumskog pitanja svakako treba i kad je riječ o mogućem referendumu za izmjenu izbornog zakonodavstva, napominje Gardašević: “Dat ću tek neke važen napomene – najprije, laičko tumačenje Ustava uobičajeno polazi od njegovog članka 15. koji propisuje da se pripadnicima nacionalnih manjina, pored općeg biračkog prava, zakonom samo »može« osigurati i posebno pravo izbora saborskih zastupnika. No temeljnija norma od toga je članak 3. koji navodi najviše vrednote ustavnog poretka i propisuje da one služe za tumačenje cijelog Ustava”.

“Jedna od tih vrednota je i nacionalna ravnopravnost. Prema tome, pravilna regulacija izbornog prava mora polaziti od toga da se njome osigurava ravnopravnost, kako za većinu, tako i za manjine. Posebno pravo izbora pripadnika nacionalnih manjina jest ustavna kategorija i zaštićena je ustavnim kriterijima, što znači da svaka naknadna izmjena u tom području mora biti i valjano opravdana te razmjerna potrebama nove regulacije. Konačno, treba znati i to da je rješenje koje imamo sada na snazi već vrlo dugi niz godina te da ga je, štoviše, Ustavni sud prihvatio kao ustavnopravno dopušteno”, podsjeća Gardašević.

Kad je pak riječ o mogućem referendumu o reviziji Vatikanskih ugovora, naglašava da se “tu najprije moramo koncentrirati na onaj dio Ustava koji regulira načine izmjene ili ukidanja međunarodnih ugovora, kao i na tumačenja Ustavnog suda da postoje neke isključive nadležnosti Sabora i izvršnih tijela ustavne vlasti”.

Ustavni sud dao je rok u kojem treba donijeti novi Zakon o pobačaju. Taj bi zakon trebao biti usvojen u roku od godine dana. Mišljenje Ustavnog suda je da pobačaj svakako ne bi smio biti zabranjen, no postavlja se pitanje postoje li još neka ustavna određenja koja bi trebala dati okvir za novi zakon.

“To je jedna od dvije najvažnije ustavne upute koje je Ustavni sud dao zakonodavcu. Potpune zabrane, dakle, nema. Druga najznačajnija uputa Suda je da prekid trudnoće ne smije biti shvaćen kao mjera planiranja obitelji ili sredstvo kontracepcije. Ovo će izazvati osobitu raspravu i to zato što je Ustavni sud dodatno naveo da pitanje prekida trudnoće nije pitanje samo jednog prava ili slobode. Ustavna formula, naime, zahtijeva sagledavanje pitanja iz perspektive ljudskog dostojanstva, prava na život, prava na slobodu i osobnost te prava na privatnost koje u sebi uključuje i pravo svakoga na slobodu odlučivanja i samoodređenja. Sasvim je jasno da prava »ustavna bitka« predstoji upravo u segmentu određenja o tome kako pomiriti slobodu odlučivanja i samoodređenja, s jedne, i instrukciju da prekid trudnoće ne smije biti shvaćen kao mjera planiranja obitelji ili sredstvo kontracepcije, s druge strane”, objašnjava ustavni stručnjak.
“Uz to, Ustavni sud je naveo i neke posebne kriterije koji će vezivati zakonodavca. Najprije, svako novo zakonodavno rješenje mora poći od cjelokupnog tumačenja ustavnog poretka, u skladu s njegovim najvišim vrednotama. Nadalje, svako miješanje u ustavno pravo na privatnost žene mora biti propisano zakonom, mora slijediti legitimne ciljeve i mora biti nužno za zaštitu tih ciljeva u demokratskom društvu. Pojam »nužnosti« ovdje podrazumijeva, što je najviši standard ustavne procjene, postojanje »prijeke društvene potrebe« za zaštitom jednog ili više legitimnih ciljeva”, kazao je Gardašević.

“Također, pravo na život nerođenog bića nema prednost ili veću zaštitu u odnosu na pravo žene na privatnost, već je zakonodavac pritom dužan osigurati pravednu ravnotežu između prava žene na privatnost i javnog interesa da se osigura zaštita nerođenog bića. Dodatno, Ustavni sud je istaknuo i potrebu da novi zakon bude »osuvremenjen« u skladu s napretkom na području zdravstvenog, socijalnog, znanstvenog i obrazovnog sustava, uz naglasak na napredak u području znanosti i medicine”, napominje Gardašević koji je u razgovoru za Novi list komentirao i mogućnost da Ustavni sud razmatra pritužbu o mogućoj privilegiranosti, nejednakopravnosti 70-ak tisuća hrvatskih ratnih veterana i njihovih obitelji u odnosu na ostale građane te rješenje Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima, kao i izbor sudaca Ustavnog suda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.