Punih 29 godina u Hrvatskoj se govori o izgradnji LNG terminala u Hrvatskoj. Nešto bi se u tom smislu pomaknulo s mrtve točke, pa stalo. I prije Plenkovićeve Vlade taj je projekt prozivan strateškim. No, protiv projekta su se odredili primorsko-goranski župan Komadina, brojne eko udruge ali i dio građana.
Za vladajuće terminal koji bi trebao osigurati hrvatsku energetsku neovisnost i oskrbu plinom ovom djelu Europe. Za lokalno stanovništvo – uvreda zdravom razumu. LNG terminal trebao bi se graditi u Omišlju, bilo plutajući bilo kopneni. No, kako tvrde iz Zelene akcije budućnost je u obnoviljivim izvorima energije, a ne u plinskoj infrastrukturi.
VEZANE VIJESTI
Primorsko goranski župan Zlatko Komadina promijenio je mišljenje. Prvotno se zalagao za izgradnju, no u ožujku je i sam sudjelovao na skupu protiv plutajućeg terminala. Tada je podsjetio kako se Županijska skupština tome protivi zbog neiskoristivosti i nepripremljene tehnologije. I danas govori slično.
Hrvatska je od Europske unije za izgradnju LNG-a dobila 102 milijuna eura bespovratnih sredstava, a sama bi morala financirati još 281 milijun. Takozvani Lex LNG trebao bi ubrzati provedbu projekta. Dio građani tvrdi da Lex pogoduje jednom investitoru, a šira javna rasprava ne postoji. Premijer Plenković smiruje napetosti.
Projektom izgradnje LNG terminala otvorilo bi se 70 radnih mjesta, a cijene plina proizvedenog ondje bile bi konkurentne cijenama plina iz plinovoda. No, s druge strane, postoji bojazan od ekološkog onečišćenja, gubitka prihoda od nekretnina i turizma.
Više pogledajte u prilogu Ivane Kopčić
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
