Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica bio je gost Točke na tjedan.

Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije 2020. Je li dvije godine dovoljno za pripreme?

Važno je da je ta tema došla u javnost. Okrugli stol o toj temi je održan u centru Miko Tripalo. Važno je početi razgovarati. Mislim da je sve u okviru rokova koji smo vidjeli i kod dosadašnjih predsjedavanja.

Predsjedanje je i trošak. Koliko će nas tih šest mjeseci koštati?

Bilo je puno razgovora o obavljenim pripremama i planiranim radnjama. Hvatska kao nova i mala članica EU-a ne cilja na predsjedavanje koje bi bilo na razini predsjedavanja velikih zemalja koje su trašile 100 do 150 milijuna eura. Vjerojatno polovicu te svote će koštati hrvatsko predsjedavanje. To je na razini posljednjih nekoliko predsjedavanja.

Trebat će zaposliti nove kadrove. Koliko je važno da se posao odradi na vrijeme i kako treba? Koliko će to iziskivati novih zapošljavanja?

Predsjedavanje je 6-mjesečni posao. To uključuje stručnu pripremu ljudi iz državne uprave koji moraju iznijeti najveći dio posla. Mislim da je taj dio državne uprave dobro upoznat s europskim temama i da nekog velikog zapošljavanja ne bi trebalo biti. Trebat će više nego dvostruko povećati broj ljudi u predstavništvu u Bruxsellesu, ali to bi trebao biti odabir među onima koji već rade na europskim poslovima u ministarstvima.

Što su hrvatski prioriteti u predsjedanju?

Malo koja zemlja nije dobro obavila obvezni dio predsjedanja. Mislim da Hrvtska nema razloga strahovati da neće to dobro i primjereno odraditi. Onaj drugi dio je umjetnički dojam, način na koji zemlja to radi, na koji uspjeva pomiriti različite stavove članica i uvjeriti ih da idu u smjeru konsenzusa o zakonodavnim prijedlozima.

U fokusu Bugarske je bila politika proširenja. Kako biste ocijenili odnose Hrvatske sa susjedima?

Koliko znam i vidim, sva predsjedavanja su program dogovorila i objavila pred samo predsjedavanje. Hrvatska Vlada će vjerojatno krajem 2019. to učiniti iako se neke teme već sada nameću. Jedna od njih je proširenje. Proširenje je samo po sebi važno zbog eskalacije negativnih odnosa u regiji. Zbog toga mi se čini da što se prije ta negativna eskalacija stavi u kontekst proširenja i budućeg suživota, to će se prije moći preokrenuti negativni smjer koji je prisutan.

Hoće li se Hrvatska postavljati prijateljski ili će ovi odnosi blokirati zemlje u regiji?

Ne mogu govoriti o tome kako se vlada postavlja u regionalnim pitanjima, ili što bi trebala. To je stvar nacionalnih vlada. Ovo što s aspekta EK mogu reći je da EK vrlo jasno rekla svima u JI EUropi da bilateralne probleme trebaju rješavati prije pristupanja EU-u. Ne mogu ih uvesti u članstvo EU-a.

Imamo problem sa Slovenijom u koji se umiješala i EK. Kako mislite da će se to riješiti?

U EK se smatralo da je angažman EK u hrvatsko-slovenskom graničnom pitanju završen. Međutim, sva pitanja vezana za provedbu arbitraže, pokazala su da arbitraža nije riješila problem. EU može ponuditi svoje usluge dvjema članicama u rješavanju pitanja koje je ostalo otvoreno i nakon arbitražne presude.

Jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike je ulazak u Schengen. Slovenija najavljuje blokadu ulaska. Kakva je to poruka?

Kad se u pregovorima pojavi jednostrana blokada ili osporavanje rješenja koje je većina članica spremna prihvatiti, to ne pridonosi europskom projektu. Mislim da to nije način rješavanja pitanja.

Kako gledate na budućnost EU-a?

Činjenica je da je u EU-u potreban razgovor i dogovor o budućnosti Unije. Nekoliko velikih događaja je poprilično poljuljalo EU, od izlaska Britanije do rasta protueuropskih političkih opcija. Bilo je više nego nužno pokrenuti raspravu o budućnosti EU-a. EK je upravo to napravila. Ponudila je moguće opcije, ali ne isključivo.

Što možemo očekivati u EP? Hoće li još osnažiti populističke stranke?

Politički populizam je posljednjih godina imao i uzlaza i padova i možda danas i nije na vrhuncu. To nimalo ne umanjuje potrebu političkog obračuna. Europa treba drugačiju političku osnovu, ne populističku. Populizam nije nestao s političkog rasporeda i na europskim izborima sljedeće godine sigurno će i EP biti mjesto u kojemu će se suprotstavljati europske i protueuropske teze i programi. Možda je čak i za hrvatsko predsjedavanje važno da se ne zadrži samo na obveznom usklađivanju nego da pokuša organizirati širu raspravu o budućnosti EU-a. Promišljanje o Europi je važno.

Hoćete li vi sudjelovati na izborima za EP?

U politici je planiranje duže od par tjedana dosta teško i nezahvalno. Osobito planiranje osobnih karijera. Ono što znam je da želim do kraja odraditi ovaj mandat europskog povjerenika. Ne mislim i ne planiram sudjelovati u kampanji i izborima za EP.

Koji su vaši planovi?

Nema političkog prostora za iznenađenja. Svaka vlada predlaže kandidate za članove EK, tako će i hrvatska vlada predložiti novog kandidata. U tom pogledu nemam iluzija ipalnova, i mislim da je to u redu, da sljedećeg povjerenika predloži Vlada.

Mislite li da bi premijer Plenković bio kvalitetan kandidat iz Hrvatske za tu poziciju?

Jedini način da hrvatski premijer bude u EK je da bude predsjednik EK, odnosno da bude vodeći kandidat EPP-a na sljedećem izboru za predsjednika- Što se tiče njegovih kvaliteta i europskog pedigrea, mislim da to nikome ne bi trebao biti neočekivan politički odabir. Stvar je u samoj grupaciji koga će izabrati za svog kandidata, najvjerojatnije će taj kandidat biti sljedeći predsjednik EK. Dosta je teško očekivati da će Plenković ostaviti sve što je počeo raditi i zatražiti svoje mjesto u EK.

Šuška li se nešto?

O budućem predsjedniku EK šuška se u europskim političkim strankama. Vaganje potencijala je prvenstveno vezano za EPP i socijaliste i demokrate i druge političke obitelji…

Koje su vaše ambicije?

Moji osobni planovi nisu toliko zanimljivi javnosti. Rekao bih da bi bilo šteta izgubiti ili potrošiti sve što sam kroz ove godine stekao i što ću steći kao mrežu poznanstava i političkih odnosa… Bilo bi dobro izvan europskih institucija…

To je UN?

Postoji niz sustava, bilo unutar UN-a ili financijskih institucija, udruga civilnog duštva, ali u području međunarodnog razvoja.

Vaš rad je Hrvatskoj ostao nevidljiv. Smeta li vas to?

To nije rezultat mojeg nedjelovanja, nego pomanjkanja interesa i medija i javnosti, pa i politike u Hrvatskoj za teme kojima se bavim, međunarodne suradnje i razvoja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.