Nakon višegodišnjeg mrtvila na tržištu rada u posljednje vrijeme svjedočimo nestašici radne snage i osjetnijem rastu plaća. Istražili smo kakva su primanja u pojedinim djelatnostima te koja su zanimanja najviše profitirala zbog sve naglašenije nestašice radne snage
Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 6128 kuna. U odnosu na prošlogodišnju veljaču, plaća prosječnog Hrvata porasla je za četiri posto, a kada se uračuna inflacija, realni rast je iznosio 3,2 posto.
Nažalost, za većinu zaposlenih prosječna plaća je nedostižan san. Podatak koji otkriva više o distribuciji dohodaka je medijalna plaća koja određuje sredinu distribucije. Ona je za veljaču iznosila 4975 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa, piše Tportal.
Od 19 gospodarskih sektora najbolje su plaćeni djelatnici u sektoru informacija i komunikacija (ICT) te u prosjeku mjesečno primaju 8359 kuna. Sektor koji zapošljava tražene stručnjake iz područja telekomunikacija, računalnog programiranja i informatičkih usluga bilježi natprosječan rast plaća od 5,8 posto. Prosjek propulzivnog ICT sektora kvari izdavačka djelatnost (mediji), u kojoj su plaće osjetno niže (6675 kuna) i znatno sporije rastu.
Osjetno iznad prosjeka su i plaće u financijskom sektoru. Međutim, za razliku od ICT sektora, u sektoru bankarstva i osiguranja primanja ne rastu. Zbog tehnoloških promjena i smanjene potražnje za financijskim uslugama bankari i financijaši nisu više traženi kao nekad. Kako u ovim djelatnostima nema puno prostora za rast, broj zaposlenih se smanjuje, što se negativno odražava i na razinu prosječnih plaća. Znatno bolja situacija je u djelatnostima osiguranja, reosiguranja i mirovinskih fondova koje bilježe rast plaća od 5,2 posto.
Natprosječne plaće tradicionalno isplaćuju i tvrtke iz energetskog sektora. Tako je prosječna plaća zaposlenih koji se bave opskrbom električnom energijom i plinom 7905 kuna, uz solidan rast od 3,9 posto. U djelatnostima koje se bave rudarstvom te vađenjem nafte i plina prosjek je nešto niži (7227 kuna), ali je zato rast intenzivniji (4,5 posto).
Iznad prosjeka su i djelatnosti koje pokrivaju različite javne usluge, od državne uprave i obrane te socijalnog osiguranja do znanstvenih ustanova, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i obrazovanja. Pritom treba naglasiti da su u ovom segmentu najniže prosječne plaće u obrazovanju (6556 kuna), što je dokaz potplaćenosti ovog važnog sektora u kojem pretežno rade zaposleni s visokom stručnom spremom.
U segmentu stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, koji obuhvaća brojna stručna zanimanja, po snažnom rastu plaća izdvaja se djelatnost promidžbe i istraživanja tržišta, u kojoj su u godinu dana prosječna primanja uzletjela čak 24,5 posto.
‘Ispod crte’ nalazi se 11 gospodarskih sektora, anajslabije su plaćeni zaposleni u pomoćnim uslužnim djelatnostima (zaštitarstvo, čišćenje i održavanje zgrada), ugostiteljstvu i građevinarstvu. Riječ je pretežno o niže kvalificiranim i nekvalificiranim zanimanjima u kojima su plaće znatno ispod prosjeka, piše Tportal.
