U Jordanu se održava godišnja skupština EBRD-a na kojoj je i guverner HNB-a Boris Vujčić. Ondje je razgovarao s našim Tihomirom Ladišićem.
O čemu se razgovaralo na guvernerskom sastanku?
Raspravljalo se o onome što je postignuto u prethodnom razdoblju i o planovima za budućnost. EBRD svoj fokus investicija pomiče prema istoku, prema ovoj regiji. EBRD je za nas jako važan. Ukupna aktivnost je oko 3,6 milijardi eura, RH je jedna od zemalja u kojima je EBRD najviše radio i još uvijek ima preko milijardu eura, oko polovice ulaganja je u privatni sektor.
Jedan od naglasaka je da guverneri moraju stvarati prilike. Kako se prilagoditi novom svjetskom tržištu rada?
Mislim da svatko mora razmišljati kako vlastitu ekonomiju učiniti prihvatljivijom i atraktivnijom investitorima, ali i za prihvat novih tehnologija. Došli smo u situaciju da velik broj tehnologija koje su razvijane preko 30 godina, poput umjetne inteligencije i automatizacije procesa, dolaze u fazu zrelosti.
Zaostajemo li na tom polju?
Primjenjujemo te tehnologije, ali RH nije među zemljama koje razapinju granicu tehnoloških inovacija. Za nas je bitnije da se pripremimo za prihvat tih tehnologija, kako tržište rada, tako i obrazovanje. Vidjet ćemo promjene na tržištu rada, i to je trenutno najvažnija tema.
Kako stoje stvari s kamatnim stopama? Čeka li nas porast kamatnih stopa?
Zasad ne moramo očekivati rast kamatnih stopa, ove godine. Ove godine će biti na povijesno niskim nivoima. Poduzeća se kreditiraju po stopi od 1,8 do 2,2 posto fiksno, u kunama. Banke drže 27 mlrd kuna kod HNB-a i to osigurava niske kamatne stope do kraja godine. Na naše uvjete više utječe Europska središnja banka koja je odgodila dizanje stopa za sljedeću godinu, nego američka koja je počela s dizanjem kamatnih stopa.
Kako stoje stvari u RH?
Vidimo pritisak na jačanje kune koji je snažan. HNB neće dopustiti značajno jačanje tečaja kune, kao što radimo i sada. U zadnjih godinu dana smo morali otkupiti milijardu eura da smanjimo pritisak.
Je li Agrokor opasnost za gospodarstvo?
Pratimo što se događa. Važan nam je utjecaj ishoda na bankovni sustav. U bilo kojem slučaju, čak i stečaja, i da banke ne dobiju ništa, i u tom slučaju bankovni sustav ostaje stabilan. Ali, to nije ono što očekujemo. Utjecaj Agrokora na ekonomiju je bio blago negativan, proces se dosad uspješno vodio. U drugom koraku, kada dođe do promjene vlasništva, vidjet ćemo značajno restrukturiranje pa ćemo vidjeti posljedice na tržište rada.
Hrvatsko gospodarstvo je usporeno, što predviđate?
Prognoziramo da će stopa rasta BDP-a biti oko 3 posto. To je situacija koja je uvjetovana rastom izvoza i oporavkom osobne potrošnje, ali nedovoljnim rastom investicija. Treba snažan investicijski zamah, što ovisi o investicijskoj i poslovnoj klimi.
Vidite li strukturne refome?
O tome govorim godinama. Trenutno je bitna reforma tržišta uslga i proizvoda. Dobro je da je Vlada krenula u tom smjeru. Radi se o stotinama stvari, ne o jednoj-dvije strukturne reforme. Prva i najveća prepreka za uspješno poslovanje je regulacija, to je sad najvažnije za popravljanje poslovne klime u Hrvatskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.