O odnosu prema antifašizmu, podjelama koje izazivaju i Jasenovac i Bleiburg, pokušajima revizionizma, radu Vijeća za suočavanje s prošlošću čiji je bio član, u TNT-u govorio je bivši veleposlanik i jedan od najuglednijih hrvatskih povjesničara Ivo Goldstein.

Zbog čega sve manje političara dolazi na proslavu Dana Europe, odnosno Dana pobjede nad fašizmom?

“To je duga priča, trebao bi čitav dan da te elemente posložimo. Radi se o dvostrukim kriterijima. Šef Sabora Jandroković je bio na Bleiburgu, ali je još bitnije što je tamo govorio. Bit problema je odnos prema Bleiburgu, Jasenovcu, povijesnoj memoriji kao takvoj.

Dobro je da se na Bleiburgu počela odvijati komemoracija, a ne manifestacija koja je slavila NDH, no to se dogodilo zahvaljujući austrijskoj, a ne našoj vlasti. To je civilizacijska sramota da nam Austrijanci moraju opaliti šamar ili niz šamara da bi netko od organizatora shvatio što se i kako treba raditi. Druga je stvar što su poslane poruke koje ne odgovaraju povijesnoj istini, a za političku korektnost su još pogubnije. Bio je niz govora, svašta je izrečeno. Nije mi jasno da Jandroković, bivši ministar vanjskih poslova, nije shvatio da ono što on govori je zapravo, što se vanjskopolitičke hrvatske pozicije tiče, pogubno. Spomenuo je hrvatsku vojsku, to nije hrvatska vojska, to su oružane snage NDH! Jedina hrvatska vojska po Ustavu koju je Jandroković dužan štititi su partizani. Jugoslavenska armija, ona je u tom trenutku, i po našem Ustavu, jedina nosila identitet, ovi ostali nisu.

Ako se daju krive procjene o ’41.-’45. onda se to pretače na ovo naše razdoblje pa onda imamo u javnim prezentacijama u najmoćnijim medijima posve krive ocjene i procjene o stvarima koje su se događale u devedesetima. Ako ne možete imati relanu sliku o ’41.- ’45. ne možete ni o današnjem vremenu.”

Sudjelovali ste u radu Vijeća za suočavanje s prošlošću, u javnosti su bila velika očekivanja? Vijeće je dalo smjernice Vladi. Je li Vijeće poslužilo svojoj svrsi, koliko ste imali zamjerka? Mnogi kažu da je Vijeće zapravo legaliziralo pozdrav “Za dom spremni”.

“Kad sam ulazio, prije skoro godinu i pol, nisam imao prevelika očekivanja. Na prvoj sjednici se pokazalo, bilo je jasno da su članovi vrlo raznorodni, da su njihova političkoideološka gledišta različita. Neki su na prvoj sjednici rekli da oni kao rezultat vide da se zabrani imenovanje ulica i trgova po Josipu Brozu Titu. To naravno nije prošlo. Najesen smo vidjeli da ako se Vijeće ne raspadne, što je bila izgleda opcija, da će zavšrni akt morati biti nužno kompromisan. Onda smo išli na taj kompromis, da se on postigne. U jednom trenutku, u više trenutaka, mislio sam da ću izaći. No kako ni drugi, meni bliski nisu bili skoloni da izađu i onda smo se dogovorili da u nekim situacijama, ali strogo komemartivnim ZDS bude dozvoljen. Ne na Bleiburgu, ali da u nekim izuzetnim situacijama, u kojima Vlada to dopusti. Ne bilo tko, nego Vlada! Da se omogući upotrebljavati “ZDS” zauzvrat smo tražili, i dobili, u tom dokumentu jasno potvrđenu činjenicu da izjednačavnje tzv. totalitarnih režima – ne ide. I da nema nikakve mogućnosti usporedbe i izjednačavanja tog totalitarnog ustaštva s jugoslavenskim socijalizmom. To je meni definitivna potvrda da ta floskula “svi su totalitarizmi isti” treba biti izbačena iz javnog govora.”

Očekujete li da Vlada pretoči vaše preporuke u zakone?

“Ništa ne očekujem, ne znam. Pitajte Vladu. Mi smo to odradili, ima sada više od dva mjeseca, bilo je dosta napeto u zadnjim danima. Svi su digli ruku, jedan dio članova se najedanput zapanjio, pa su pisali izdvojena mišljenja. Meni to nije više važno. Važno mi je u ovom trenutku da izjednačavanja totalitarizma nema i da smo tu priču stavili ad acta.

Kako komentirate činjenicu da je Sabor pokrovitelj komemoracije?

“Bilo kakvog izjednačavanja Bleiburga i Jasenovca nema. Imate čitav niz ljudi koji su stradali na Bleiburgu, a klali su u Jasenovcu. Ja bih bio zato da Sabor bude pokrovitelj blajburške komemoracije kada bi se na njoj reklo da rat nije počeo u svibnju 1945., nego u travnju 1941. i da oni koji su bježali ’45. počinili niz zločina, ne samo prema drugima, nego i prema Hrvatima, i da se jasno veli da su Hrvati većinom bili antifašisti. Bilo je nevinih, ali i čitav niz ljudi koji su okrvavili ruke do lakta.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.