Ustavnopravni stručnjak Mato Palić bio je gost Pressinga s Petrom Štefanićem.
Odlazak Martine Dalić?
Logična posljedica onoga što je izašlo u javnost. U javnosti je negativno odjeknulo i ovo je politička odgovornost vezano uz postupak izrade tog zakona.
Dalić nije u sukobu interesa?
Formalno, nije. To je u nadležnosti novog povjerenstva koje može ili po prijavi ili samoinicijativno provesti postupak i reagirati i donijeti odluku o tome.
Nije vam čudno da nije bila pred povjerenstvom?
VEZANE VIJESTI
Ovo je krenulo objavom prepiske prije nekoliko dana. Nisu se znali pravi autori zakona, pojavili su se napisi u medijima, a ovdje se vidi da je to točno, da su u izradi testa sudjelovali neki koji su kasnije bili dio izvanredne uprave.
Rekli ste da sukob interesa treba postati ustavna kategorija.
Sukob interesa je u velikom dijelu korijen problema u Hrvatskoj. Politički dužnosnici su mu izloženi, a poanta je da što je osoba na višoj dužnosti mora biti stroža prema sebi, o tome kako postupa i donosi odluke. Time se sužava prostor za sukob interesa i potiče se nepristranost dužnosnika u obnašanju dužnosti. Poanta je da radi u javnom, a ne u privatnom interesu.
To imamo. A ustavna kategorija?
Da se to upiše u tekst U stava. To je onda norma ustavnog ranga, najjača u našem pravnom sustavu. Onda se kroz zakon doradi.
Kolika je stigma za političara koji je u sukobu interesa?
To je stvar svijesti svih nas koji živimo u RH.
Što mislite o radu Dalije Orešković?
Nemam niti jedan posto zamjerke na njen rad. Ona je, i kad se gleda statistika, radila onako kako trebaju raditi institucije u uređenoj demokratskoj zemlji. Imamo novo povjerenstvo, nadam se da će nova predsjednica nastojati držati neovisnost povjerenstva na najvišoj razini.
Vi smatrate da je Lex Agrokor bio ustavan?
Jest, siguran sam. Postoje pitanja oko kojih se ni ustavni stručnjaci ne slažu u nekom dijelu interpretacije. Pratio sam cijelu priču. Obrazloženje koje je predsjednik Ustavnog suda dao za mene pravno štima. Kad je u pitanju ustavnost propisa, smatram da je u skladu s Ustavom.
Kakav je ugled Ustavnog suda?
To nije dio pravosuđa, to je četvrta vlast. Kod nas je percepcija prema institucijama generalno niska. Teško mi je reći postoji li utjecaj politike na Ustavni sud. Sam postupak izbora sudaca u Saboru je podložan utjecaju politike. Može se povisiti mandat, ali napraviti da nema reizbora sudaca, tako bi bili mnogo slobodniji. Postoji zabrana reizbora u nekim državama. Zabrana reizbora apsolutno, i još neke stvari.
Političari su napadali Ustavni sud, čak govorili da ga treba ukinuti.
Kad politički dužnosnik to kaže, vidimo problem jer Ustavni sud čuva Ustav. Funkcija Ustava je da ograniči vlast. Ako netko ima problem s time, onda je tu stvar ozbiljna. Onaj koji to ne može prihvatiti ne bi trebao biti na političkim dužnostima. To bi de facto bilo rušenje ustavno-pravnog poretka.
Inicijative za referendum?
Prihvatljive su mi obje. Treba demokratizirati naš izborni sustav s obzirom da to nije učinjeno tamo gdje treba biti, a to je Sabor.
Potpisi se prvo šalju Saboru, a on ih šalje Ustavnom sudu?
To je krivi redoslijed. Netko skupi potpise pa onda Ustavni sud kaže da to nije u skladu s Ustavom.
Kako je to moguće?
Generalni stav političke elite je da referendum nije nešto poželjno. Nije normalno da je potrebno više potpisa da se nešto pokrene nego da se nešto odluči. Neke teme treba izuzeti iz referendumskog odlučivanja. Neke države imaju međunarodne ugovore, porezni sustav, temeljna prava…
Što će se događati s pozdravom “Za dom spremni”?
Taj pozdrav je potpuno protuustavan, u suprotnosti s Ustavom. Protuustavan je jer u preambuli kaže da je nasuprot NDH nešto nastalao. Ako se ljudima koji su to koristili tijekom Domovinskog rata želi odati priznanje, to nije način. Apsolutno je protuustavan. Ne može biti malo protuustavan pa malo ne biti.
Bili ste član HDSSB-a. Sad ste nazavisni. Dovodi li vašu vjerodostojnost u pitanje to što ste političar?
Više nisam u stranci. Ne mogu sebi dopustiti da nešto tumačim zato što to nekom odgovara, struka mi je ispred svega.
Dragana Jeckov je prekršila Ustav govoreći jezikom koji nije hrvatski u Saboru?
U RH je službeni jezik hrvatski. Jedno je razumijemo li nešto, a drugo je li to službena uporaba jezika. Zna se što je Sabor i zna se kako se govori, zna se što je i kako je na lokalnoj razini.
Slični su jezici. Može li to biti presedan?
Ja ne bih odvajao nijednu manjinu. Kako bi izgledalo da Radin govori na talijanskom?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
