Biti ili imati – podstanarstvo ili kredit?

Mnogi su mišljenja kako je, bez obzira na velike financijske izdatke, kredit bolje rješenje, jer biti svoj na svome sigurnije je rješenje. Međutim, sljedećih 20 do 30 godina nismo na svome. Vlasnik je stana, sve do otplate kredita – banka, piše Dnevnik.hr.

“Teško je tu dati neki jednoznačan odgovor jer jako puno ovisi o životnim navikama i o tome koliko ste mobilni – mijenjate li zaposlenja ili živite u istoj sredini”, ocjenjuje financijski savjetnik Igor Škrgatić.

Stranci, za razliku od Hrvata, nemaju toliku potrebu posjedovati nekretninu.

“Mislim da je to najviše zbog nekakvih povijesnih razloga i konotacija jer smo ipak mi izašli iz jednog sustava u kojem je vlasništvo nekretnine bilo nešto što se podrazumijeva”, kaže savjetnik.

Iznenađuje činjenica da je u nerazvijenim zemljama mnogo češća praksa posjedovati nekretninu nego je unajmljivati. Nakon izvjesnoga broja godina korisnik kredita postao bi punopravnim vlasnikom stana. Podstanar bi ostao punopravnim vlasnikom svoje, kreditom neopterećene plaće i ušteđevine koju je mogao izdvajati.

“Ove nove mlade generacije koje dolaze mislim da se neće toliko vezati za nekretninu koliko su se vezale prijašnje”, smatra Igor Škrgatić.

 Razumljivo je da ljudi žele mir u vlastita četiri zida, no treba naglasiti da kada kupujete stan ne plaćate samo nekretninu nego i kamate.

Osoba koja otplaćuje stambeni kredit od 50.000 eura tijekom 20 godina plati oko 16.000 eura više nego da je plaćala najam stana takve veličine. Do prije nekoliko godina tržište je nekretnina ludovalo – građevinari su gradili, banke kreditirale, građani kupovali. Sada smo stali na loptu, ali ne iz želje nego iz potrebe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.