Prošloga je tjedna u Hrvatskoj boravio povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis. U velikom intervju za TNT govorio je i o pitanju nabavke skupih lijekova poput Spinraze.
Želio bih razgovarati s vama o trenutno najvećem zdravstenom problemu u Hrvatskoj, a to je liječenje rijetkih bolesti. Trenutno je 20 djece u Hrvatskoj koji još čekaju Spinrazu za liječenje spinalne mišićne atrofije. Čekaju lijek koji će financirati državni proračun. Htio bih vas pitati kako im Europska komisija može u tome pomoći jer u Hrvatskoj je Vladi velik pritisak na tu temu?
U potpunosti razumijem poteškoće s kojima se suočava hrvatska Vlada jer uvijek je teško sam naplatiti liječenje. Moja poruka je jednostavna, surađujmo, potaknimo države članice na raspravu o toj temi na razini Zdravstvenog vijeća. U Hrvatskoj je 20 djece, u Latviji možda 50, u Rumunjskoj možda 100. Možete sakupiti podatke, raspraviti ih, procijeniti utjecaj i vidjeti na koji se način mogu udružiti snage, izvući resurse i organizirati javno liječenje. Tada je rasprava puno jednostavnija. 20 djece je vrlo malen broj.
Imate poteškoće u postizanju liječenja, pristup učinkovitim liječnicima je težak. Djelujmo odmah, u rukama je hrvatske Vlade da potiče raspravu, imenuju problem i pitaju države članice za suradnju. Mi potičemo suradnju kad je riječ o rijetkim bolestima.
Naravno, raspolažemo instrumentima koji mogu pomoći, imamo zakonodavstvo, pristup inovativnom liječenju, lijekove za rijetke bolesti i, naravno, možemo koristiti Europsku referentnu mrežu posvećenu rijetkim bolestima. Učinimo to, mogu tu temu raspraviti s vama.
Kažete, pričekajmo, surađujmo, neka Vlade razgovaraju, sakupimo podatke. Zar to ne oduzima vrijeme? Djeca i u drugim zemljama čekaju lijek.
Imate li mobilni telefon? Treba vam vrijeme samo da uzmete mobilni telefon, nazovete kolege iz država članica i pozovete ih na raspravu. I onda je, naravno, dobro pozvati savjetnike i vidjeti kako se to može riješiti. Ali teško je biti sam jer hrvatski budžet nije velik.
Vaš je savjet za hrvatsku Vladu i ministra zdravstva da ne čeka ni dana, neka djeluje danas i nazove?
Da, sakupimo informacije, informirajmo Komisiju, pitajmo kako si možemo olakšati. Suradnja je važna. Podsjetit ću vas, mi ohrabrujemo mediteranske zemlje na suradnju, organizirano je vijeće skupine zemalja i raspravljaju o problemima. Također, iskoristimo Europsku referentnu mrežu.
VEZANE VIJESTI
To je vaš savjet za Vladu?
Ja sam liječnik praktičar, znam što mogu učiniti. Naravno, razgovarat ću s ministrom zdravstva i pozvati ga da bude aktivniji i da ne oklijeva. Da ne misli da se to može riješiti kod kuće. Ako imaš rijetke bolesti, imaš malo pacijenata i veliki izazov u dobivanju učinkovitog liječenja. Surađujmo.
Što ako Vlada ne čuje plač u pomoć? Što možete savjetovati ljudima, roditeljima?
Oprostite, ne mogu zamisliti da vaš ministar neće biti spreman na suradnju. Nemoguće, to je zdravorazumski. Nisam spreman igrati političku igru, to nije moj posao. Moj posao je vrlo jednostavan. Ako imamo te probleme, možemo ih olakšati, možemo surađivati, možemo imenovati problem i koristiti referentnu mrežu, tražiti koordinatore, savjetnike, pozivati jače zemlje u pomoć. Zašto smo upravo predložili tzv. nove instrumente za procjenu zdravstvene tehnologije? Trebamo alate koji nam trenutno mogu pomoći kako bismo razumjeli koje je liječenje učinkovitije. Koje liječenje ima terapeutsku vrijednost, osobito kad je riječ o rijetkim bolestima. Ako imate 20 djece, znate kako je teško biti educiran, ne možete pitati kolege koji liječe takvu djecu. Nemamo kliničko iskustvo za to. Još jednom, suradnja!
Ako sam razumio, vaš savjet za roditelje je da vas nazovu ako to Vlada ne učini?
Moj savjet i za roditelje jest suradnja, razgovor, uporaba različitih struktura. Imamo izvrsna paneuropska udruženja, kao što je Eurordis koji može ujediniti sve pacijente i roditelje djece s rijetkim bolestima. Takva su udruženja jako učinkovita. Budimo dio udruženja!
Kad smo kod toga, je li zakonski moguće da Hrvat kontaktira nekog iz, primjerice, Slovenije ili neke druge europske zemlje da liječi rijetke bolesti?
Da, moguće je, koristeći direktivu o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i slijedeći proceduru. Sad u Hrvatskoj imate tzv. Nacionalnu kontaktnu točku. Vaši liječnici jako dobro znaju da mogu komunicirati s Nacionalnom kontaktnom točkom i raspraviti o podacima o zaštiti pacijenata i slično. Puno je tema. Hrvati bi trebali moći nastaviti liječenje u Sloveniji ili Austriji, nevažno. Ali važna je Euroska referentna mreža koja ima mogućnost liječenja i, naravno, komunikacija. Platforma za upravljanje pacijentima može pomoći u boljoj komunikaciji između nacionalnih kontaktnih točaka.
Platforma za upravljanje je alat koji mogu koristiti i pacijenti?
Napravljena je od strane kliničara, liječnika, profesionalaca, ali pacijenti bi trebali biti uključeni jer su dio procesa. Njih ne možemo isključiti.
Drugi veliki trenutni problem u Hrvatskoj i u Europi jest cijepljenje. Ako pogledate mapu Europskog centra za bolesti, vidjet ćete da je u Rumunjskoj, Srbiji, Grčkoj i Italiji velika pošast ospica od travnja. Hrvatska srećom još nema taj problem, ali može se dogoditi. Kako Europska komisija tu može pomoći?
Treba odmah djelovati, od samog početka pošasti. Predstavili smo vijeću zaključke, preporuke za probleme u vezi s cijepljenjem u dvadeset različitih poglavlja koji se moraju usvojiti i zatim djelovati na temelju njih. Prvo moramo razumjeti da je smanjenje pokrivenosti cijepljenja vrlo opasno. Odbijanje cjepiva raste zbog brojnih razloga, loših shvaćanja i dezinformiranja. Ponekad i obrazovani ljudi odbijaju cjepivo, posebno zbog lažnih vijesti.
Možemo vidjeti da je pokret protiv cijepljenja porastao s porastom društvenih mreža. Jeste li izgubili bitku s Facebookom?
Naravno, nisam upravitelj Facebooka. Ali u pravu ste.
Je li medicina izgubila bitku s Facebookom i lažnim vijestima?
Da. Važno je predložiti informacijske alate koji bi se borili protiv lažnih vijesti. Ne samo kad je riječ o cjepivu, već i o raznim temama. Sada smo u mogućnosti djelovati i poanta je predstaviti pravu informaciju iz centara i agencija za kontrolu bolesti koja je znanstveno utemeljenja i zaustaviti širenje vijesti s društvenih mreža.
Koja je najvažnija stvar koja će promijeniti mišljenje ljudi?
Prvo se moramo hitno baviti nedostatkom cjepiva. Neke su zemlje u nestašici iz različitih razloga. Neke nemaju priliku kupiti cjepiva, neka cjepiva nestaju, puno je izazova. Drugi je problem pokrivenost cijepljenja. To znači da moramo omogućiti bilo obavezno ili dobrovoljno cijepljenje. Moramo omogućiti svim našim specijalistima, timovima, medicinskim društvima da prošire pokrivenost cijepljenja. Važni su i problemi različitih kalendara cijepljenja u različitim državama članicama. Sedamnaest milijuna ljudi kruži različitim zemljama.
Ali kalendari nisu problem. Problem su teorije zavjere.
Ako imate dijete i želite iz Italije doći u Njemačku, u Italiji cijepljenje kreće rano, u Njemačkoj kasnije, to stvara problem. Moramo ohrabriti zemlje da usklade svoje kalendare i boriti se protiv odbijanja cijepljenja, što uključuje i teorije zavjere. Jednostavno je proširiti jednostavne poruke. Ljudima je razumljivo ono što je crno-bijelo. Na primjer, multinacionalne korporacije proizvode cjepiva, onda proizvode viruse, zarazuju nas, prodaju cjepiva i profitiraju. Takva teorija je šizofrenična. Recite mi, tko može proizvoditi besplatna cjepiva? To je dugotrajan proces, potrebna su pravila, testiranja, registracija u Centru za kontrolu bolesti, procjena laboratorija. Sigurnosni problemi cjepiva vrlo su veliki, jer tu su i nuspojave. Moramo zabilježiti nuspojave, objasniti ih ljudima, bilo da je riječ o Aspirinu, Penicilinu ili cjepivu. Nuspojave su tu i utječu na tvoju prehranu, ako primjerice imate alergije. Moramo društvu poslati pravu poruku i boriti se protiv teorije zavjere.
Trenutno je veliki problem u Europi i sigurnost hrane. Prije dva tjedna kružila je vijest o europskoj istrazi u 67 zemalja koje su otkrile razno trulo meso. Kako ljudi mogu biti sigurni da je njihov proizvod iz supermarketa siguran? Što Europska komisija čini u vezi toga?
Ako se sjećate, prošle smo godine imali veliki skandal. To su također ilegalne djelatnosti i prevare. Raznim se alatima borimo protiv prevare. Već smo spomenuli Europol, imamo informacijske alate koji nam mogu odmah pomoći u traženju odgovornih tijela. To se zove sustav administrativne podrške. Imamo i sustav brzog upozorenja koji nam pomaže da odmah reagiramo. Mogu vam dati primjer s jajima. Kada primimo prvu poruku o jajima, u tjedan dana uklonimo 60 milijuna proizvoda s tržišta. A dnevno proizvedemo tristo milijuna jaja. U toj velikoj količini otkrijemo i uklonimo loš proizvod jer imamo odličan sustav praćenja. Sustav praćenja vrijedi za svaki proizvod. Prevara se otkriva u jako bliskoj suradnji između Europola, Veterinarskog ureda i poduzetnika. A trebamo imati i zviždače.
Kad vi odete u supermarket, vjerujete li u stvari koje pišu na etiketama? Vjerujete li u sastojke zapisane na etiketi ili imate svoje sumnje?
Apsolutno vjerujem u ono što piše jer informacija je strogo regulirana. Možemo govoriti o europskoj kvaliteti hrane, koja je važna tema. Sada predlažemo dodatne instrumente za borbu protiv takvih pojava. Sada je dobro širiti poruke o ugovoru za potrošače. Važna je komunikacija koja pomaže u djelovanju protiv krijumčara.
Biljana Borzan, članica europskog parlamenta, napravila je istraživanje o dvojnoj kvaliteti hrane u istočnoj i zapadnoj Europi. Od 50 % do 60 % proizvoda koje je nasumično testirala bili su različiti.
Ako smijem, nije riječ o podjeli istok-zapad. Poslat ćete krivu poruku. Ako pogledate Maltu, Francusku, Latviju, Hrvatsku, Švedsku, svugdje dolazi do te pojave, ali na različitim proizvodima i različitim cijenama. Nije stvar u istoku i zapadu nego u praksi nekih multinacionalnih korporacija.
Ali riječ je o istom proizvodu.
O istom brandu, ali postoje i različiti recepti istog branda, to moramo razumjeti. Na primjer, ako uklonite šećer iz svojih napitaka i zamijenite ga zaslađivačem jer želite smanjiti unos šećera, okus je različit.
Želite reći da nema razlike između istoka i zapada?
Nema, to je svugdje.
Razlika je u taktici i strategiji proizvođača, između trgovaca i veletrgovaca. Razlike postoje zbog njihovih poslovnih modela. Razmislite zašto predlažemo novi ugovor za potrošače. Novi instrumenti mogu nam pomoći da izbjegnemo takve situacije i uvedemo kazne.
Kakve kazne i kada će doći do njih?
Započnimo s tim, ja nisam odvjetnik. Pronađite stvaran slučaj i analizirajte ga. Odredite kaznu prema počinjenoj šteti. Ponekad šteta može biti učinjena na čaši vode, a ponekad na toni vode. Kazne trebaju biti proporcionalne, ali to je na istražiteljima i sucima.
Dobro je poslati poruku, kolektivno rješenje je tu, iskoristimo ga.
Mislite li da se velike kompanije boje ili misle da mogu raditi što žele?
Mislim da su velike kompanije odgovorne koliko i male. Ne šaljite poruku da su samo multinacionalne korporacije loše. U trgovini možete naići na različite probleme. Različiti modeli i skrivene djelatnosti su posvuda, a mi moramo imati alate za borbu protiv toga i protiv nepoštene konkurencije, male ili velike. Rješenje je poštena konkurencija, potpuna informacija za potrošače i praćenje strogih pravila. Sada imamo alate, možemo poslati poruku organizacijama potrošača u Hrvatskoj i svugdje da djelujemo. Mogu poslati poruku službenim institucijama za kontrolu. Sada imate smjernice i prijedloge za korištenje alata i možemo imenovati problem. Moramo biti na strani ljudi.
Problem je i otpornost na mikrobe. To još uvijek nije tema u Hrvatskoj, pomalo je nepoznata, ali postaje problem kao i u Europi. Riječ je o tijelu koje postaje otporno na antibiotike. Kako se Europska komisija može boriti protiv toga?
Jako sam ponosan na Hrvatsku koja je odlučila cijepiti krave protiv bolesti kvrgave kože. Ako to ne učinite, možete koristiti antibiotike koji dospijevaju u naš hranidbeni lanac i utječu na ljude te stvaraju probleme s otpornošću. Sve je povezano, zato predlažemo jedan zdravstveni plan koji se temelji na trima stupovima, poljoprivredi, liječenju ljudi i okolišu. Svaka zemlja treba modernizirati zdravstveni plan djelovanja i pratiti prijedloge agencija i laboratorija. Riječ je o mikrobima, a to je teško objasniti ljudima jer nitko ne zna što to znači. Oko 60 % ljudi nikad ih nije vidjelo. Možemo ih detektirati samo koristeći sofisticiranu laboratorijsku opremu.
Testiranje je skupo?
Da.
To je veliki problem za budžet malih zemalja. Možda ne analiziraju dovoljno hranu kako bi pronašli antibiotike kod životinja.
Nudimo podršku zemljama putem europskih alata, Hrvatska je jedna od njih. Imate nacionalne laboratorije koji će to učiniti, imamo pokazatelje.Vaši su ljudi vrlo aktivni i sretan sam zbog toga. Vi ste prva zemlja koja je odlučila cijepiti krave. Bolest kvrgave kože širi se u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, a ovdje smo zaustavili širenje bolesti. Vi ste to učinili jer imate ljude koji su posvećeni. Ne biste to učinili da nemate stručnjake. Sretan sam zbog suradnje. Otpornost je veliki problem jer pokriva različita područja, bolnice, ordinacije opće prakse. Antibiotici se trebaju koristiti isključivo uz recept. Teško je dobiti brzu dijagnozu i novu vrstu liječenja, nova cjepiva i antibiotike. Imamo mogućnost suradnje na europskoj razini. Imamo i inicijative kao što je program Obzor 2020 koji nam pomaže u osnivanju laboratorija. Sada imamo osamsto bolnica u Europskoj uniji, i to ne samo ovdje, koje se bave kliničkim ispitivanjem i otkrivanjem novih vrsta liječenja. Možete li zamisliti koliko je velika mreža znanstvenika, kliničara i onih koji razvijaju nove vrste liječenja? Posao je jako težak, ali odrađujemo ga. Zahtijeva velik napor i puno vremena, ali mislim da je Europa najbolje mjesto kad govorimo o borbi protiv otpornosti na mikrobe. I spremni smo pokazati svijetu da Europska unija treba biti vodeća unija. Zabranili smo promoviranje antibiotika 2006. godine i sada nisu dozvoljeni u proizvodnji peradi, prasadi i ostalih.
Predstavili smo i mjere ograničene upotrebe antibiotika, a uključuju i veterinu i medicina. Bugarska će dovršiti taj posao pa ćemo imati još moćnije alate koji će pomoći našim veterinarima, farmerima i sustavu kontrole da budu učinkovitiji u praksi. Mislim da to možemo učiniti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
