Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, kojim bi se ubrzali i automatizirali poslovni procesi te smanjili troškovi poslovanja, čime bi se ostvarile i značajne uštede koje se procjenjuju na više od dvije milijarde kuna godišnje.
Glavni cilj predloženog zakona je omogućiti stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave, čime će se, kako ističe ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvat, ostvariti i značajne uštede.
Naime, mnogi gospodarski subjekti su zbog nedostatka adekvatnog pravnog okvira koristili dva sustava, papirnati i elektronički, što znači i veće troškove.
“Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna, prvenstveno u apsektu male nabave, koja u ukupnom volumenu ima udio od gotovo 23 posto”, rekao je Hovat.
Zakonom će se osigurati uvjeti da naručitelji primaju i obrađuju strukturirane elektroničke račune koji su u skladu s europskom normom o elektroničkom izdavanju računa. Cilj je također započeti s uspostavom cjelovitog procesa integrirane elektroničke javne nabave od objave nadmetanja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, eRačuna i ePlaćanja, čime će se moći ostvariti maksimalni učinci digitalizacije procesa javne nabave u Hrvatskoj, sa svim uštedama i transparentnošću.
VEZANE VIJESTI
“Zakonom se uvodi obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. prosinca 2018. godine, te obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine. Europska direktiva o izdavanju e-računa u javnoj nabavi stavlja pred sve obveznike javne nabave, kojih je u Hrvatskoj oko 5.000, obvezu prihvaćanja elektroničkih računa sukladno EU normama”, rekao je Horvat.
Ujedno se, dodaje, proširuje i područje primjene zakona te će, osim postupaka velike vrijednosti, obuhvatiti i postupke tzv. male vrijednosti odnosno nabava roba i usluga vrijednosti ispod 200.000 tisuća kuna te nabava radova vrijednosti ispod 500.000 kuna. To će značajno povećati ukupni volumen zaprimanja i izdavanja e-računa, rekao je Horvat.
ERačun je najraširenija elektroničku isprava u svijetu
Kako bi se omogućila razmjena eRačuna na državnoj i lokalnoj razini potrebno je osigurati transparentu infrastrukturu za interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu eRačuna i odnosno izgraditi središnju platformu kao pristupnu točku koja će omogućiti komunikaciju i transparentnu razmjenu više od 12 milijuna interkonekcija između javnih naručitelja, sektorskih naručitelja i dobavljača.
Stoga će za provedbu zakona trebati u proračunu osigurati četiri milijuna kuna, a što će se osigurati na pozicijama Ministarstva gospodarstva u iduće tri godine. Elektronički račun (eRačun) predstavlja najrašireniju elektroničku ispravu u svijetu i zbog toga mu pripada središnja uloga u razvoju elektroničkog poslovanja te digitalnog gospodarstva općenito.
Kao prednosti za izdavatelje eRačuna ističu se smanjeni administrativni troškovi pripreme samog računa, ispisa i kuvertiranja računa, uklonjen je trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu i naposljetku se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu. Dostupan je 24 sata dnevno za pregledavanje, za revizije i porezni nadzor.
Zakon će, naime, omogućiti i potpunu transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi. Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovne procese omogućava se porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu. Prednost za primatelje eRačuna je brzina zaprimanja i obrade računa pri čemu se minimalizira mogućnost ljudske pogreške, osigurava se brže plaćanje i visoki stupanj automatizacije procesa razmjene računa. Ponajprije, troškovi obrade eRačuna znatno su manji u odnosu na troškove obrade tradicionalnog papirnatog računa. Dodatne, osjetno veće uštede, ostvaruju se digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem plaćanja.
Elektroničko fakturiranje potiče bolju produktivnost odnosno učinkovitost korištenja resursa, tako se procijenjene uštede od uvođenja elektroničkog računa u poslovanje kreću od 7 do 20 eura po računu, od čega 80 posto uštede ostvaruje kupac, a 20 posto prodavatelj.
Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem eRačuna ostvariti uštede od 423 milijarde eura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
