Hrvatska želi čim prije u schengensku zonu. Stoga se krenulo u diplomatska lobiranja od predsjednice premijera do ministara po svim zemljama članicama Unije. O zaštiti vanjskih granica Europske unije premijer Plenković razgovarao je s austrijskim kancelarom, ali i sudjelovao na Europa forumu u gradu Wachau.
Hoće li izbjeglička kriza ubrzati ili usporiti hrvatski put prema Schengenu?
Želja Vlade je da Hrvatska članicom postane 2019.
VEZANA VIJEST
“Zadaća je i politike i diplomacije da stvori povoljnu klimu, da se te odluke donesu”, kaže premijer Plenković.
Upravo Hrvatska kao članica EU koja ima geografiju koju ima i može pratiti migracijske tijekove u jugoistočnoj Europi i da se što bolje pozicvionira.
Upravo na migracijama Hrvatska čini se gradi poziotivnu sliku, zemlje želi uvjeriti da će biti dobar čuvar vanjske granice – a to će u slučaju hrvatskog pristupanja postati 1000 km duga granica s BiH. Ministar unutarnjih poslova nakon niza sastanaka optimističan.
“Njemački savezni MUP Horst Seehofer čvrsto je podržao ulazak Hrvatske u Schengen. To ujedno znači zaštitu hrvatske i vanjske granice EU. Nacionalna i europska sigurnost zajednički je njemački i hrvatski interes”, kaže Božinović.
Hrvatski ulazak ili ne ulazak stvar je političke odluke zemlja koje su već dio zajedničkog schengenskog prostora. Pitanje je hoće li Hrvatskoj zeleno svjetlo dati Bugarska i Rumunjska koje o ulasku u Schengen još uvijek pregovaraju, iako su članice Unije već 11 godina.
Prioblem bi mogla raditi i Slovenija – prijeti blokadom jer Hrvatska ne priznaje arbitražnu odluku.
Više pogledajte u prilogu.
