Docentica s Pravnog fakulteta Goranka Lalić Novak u Novom danu komentirala je politiku Europske unije prema migrantima.
Najmanje 16 zemalja članica Europske unije, među njima Hrvatska, sudjelovat će u nedjelju popodne na neformalnom sastanku o migracijama i azilu, koji je sazvao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Što se od njega može očekivati?
I ovaj neformalni sastanaka kao i summit u Bruxellesu idu u pravcu sprječavanja neregularnih migracija koji je jedan od glavnih problema u svijetu, ali i u EU. EU poduzima niz mjera kako bi sprječavala neregularne migracije: od vrlo strogog viznog režima, preko odvraćanja na moru i kopnu i financiranja raznih programa kojima se odvraćaju migranti. Čini se da u ovom odnosu sprječavanju neregularnih migracija i osiguravanju prava na azil na razini EU preteže različite mjere za sprječavanje neregularnih migracija.
VEZANA VIJESTI
Postoji li ujednačena politika EU. Višegradska skupina ne želi ni doći na neformalni sastanak jer ne očekuju ništa novo.
EU se od velike izbjegličke krize 2015. i 2016. neuspješno suočava s pitanjem migracija. To je kriza upravljanja migracijskim tokovima. EU nije uspjela harmonizirati stanje zakonodavstva i prakse u državama članicama. Zato mnoge izbjeglice odlaze u zemlje koje imaju bolju politiku migracija i gdje već postoje zajednice njihovih sunarodnjaka. Jedan od primjera gdje nije došlo do harmonizacije u državama članicama je odvraćanje.
Neke zemlje zamjeraju neformalnom sastanku da mu je cilj pomoć Angeli Merkel zbog njezinih problema u koaliciji?
Teško je prognozirati što će se događati u Njemačkoj. Ona je i dalje najpopularnija zemlja u koju tražitelji azila i migranti žele doći. Politika otvorenih vrata je Merkel dovela u probleme na nacionalnoj razini. Ona je promjenila retoriku i rekla da više nemaju velike kapacitete za primanje migranata i ona poziva na solidarnost između svih država članica. Zemlje Višegradske skupine nisu bile u toj mjeri pogođene izbjegličkim kretanjima nego su samo usmjeravale osobe prema zemljama u koje migranti žele ići. Javno mijenje i politički diskurs u Njemačkoj idu prema tome da se pooštrava imigrantska i politika azila.
Što će se dogoditi ako se ne postigne dogovor na razini EU i počnu se vraćati migranti sa njemačke granice?
Iako države članice jesu samostalne u reguliranju kretanja na svom teritoriju ipak postoji zajednička politika EU. Ide se za tim da migranti više neće imati niti priliku doći do Austrije i Njemačke nego će se najvažnije sprječavanje događati na vanjskim granicama. Pritisak na države na vanjskim granicama, od velikih država u koje migranti uglavnom dolaze, pa tako i Hrvatsku, će biti puno veći.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
